Svemoćna hrana: Karfiol i rotkvice "super junaci"

Stručnjaci su danas uvjereni da nam jedno snažno oružje, koje nam stoji na raspolaganju, može pomoći u ratu protiv raka. Za čudo, to oružje nisu skupi novi ljekovi ili neki drugi proizvodi visoke tehnologije.

Baš naprotiv, to je česta, svakodnevna hrana, koja se bez sumnje nalazi u skoro svačijoj kuhinji ili je na raspolaganju u svakoj prodavnici. Na osnovu jednog izvještaja eksperata, pripremljenog za američki Kongres, procjenjuje se da bi se razumnim izborom hrane smrtnost od raka u Americi mogla smanjiti za 35 posto. Prevencija raka pomoću ispravne prehrane je uzbudljivo područje istraživanja i danas privlači veliku pažnju.

Dobra ishrana može pomoći u prevenciji tri vrste raka, koji su vodeći ubice među zloćudnim tumorima: rak pluća, debelog crijeva i dojke.

Međutim, ispitivanja pokazuju da ishrana može pomoći u sprječavanju i drugih, manje čestih vrsta raka. Zaštitne materije

Prevencija raka počinje s početkom prehrambene abecede: s vitaminom A, tačnije s njegovim hemijskim prethodnikom karotenom (koji se nalazi u biljnoj hrani: mrkvi, tikvi, spanaću, krompiru, šparglama) kojeg organizam koristi za stvaranje vitamina A. Tvrdi se da karoten ima uske veze sa smanjenim rizikom od raka pluća, želudca i jednjaka.

Takođe, istraživači su utvrdili da ljudi koji jedu velike količine hrane bogate vitaminom C (limun, paradajz, karfiol, jagode, maline, ananas) imaju manju učestalost nekih vrsta raka, posebno raka želuca i jednjaka.

Velika korist od vlaknastih komponenata

Netopive vlaknaste komponente u hrani privukle su pažnju istraživača raka. Takva vlakna, koja se nalaze u žitaricama, sjemenu, biljnoj hrani, doprinose znatnom povećanju volumena stolice u debelom crijevu.

Povećan volumen stolice brže prolazi kroz crijevo, a time se smanjuje i vrijeme u kojem mogu djelovati štetne hemijske supstance prisutne u hrani i stolici. Zbog toga stručnjaci preporučuju što češće jesti žitarice, žitne pahuljice, crni hljeb raženi hljeb i smeđu rižu.

"Kočničari" raka

"Kočničari" ili inhibitori raka - to je danas jedno od najuzbudljivijih područja u istraživanju tumora. Istraživanja na pokusnim životinjama utvrdila su da određene vrste hrane sadrže materije koje smanjuju mogućnost opasnih hemijskih supstanci da izazovu rak. Te su tvari dobile naziv inhibitori raka.

Koje vrste hrane sadrže inhibitore raka? Prema prvim saznanjima očito je da će takva lista namirnica biti poduža, međutim, za sada, stručnjaci se uglavnom zadržavaju na jednoj grupi za koju smatramo da sadrži jake inhibitore: to su zelje, prokelj, karfiol, rotkvice, repa. Istraživanja su pokazala da ljudi koji jedu dosta tog povrća imaju manje šanse da obole od raka debelog crijeva. U toku su ispitivanja i sa drugim vrstama hrane.

Dosta obećavaju limun, celer, spanać, soja, pasulja, žitarice, biljna ulja.

Ukusni "podrivači"

Obratiti pažnju na zaštitne materije u hrani je samo prvi dio u prevenciji od raka pomoću dobre ishrane. Drugi dio međutim, obuhvata smanjenje nekih "podrivača" u hrani. Najzloglasniji "podrivači" su masti. Rak dojke, debelog crijeva, prostate, jajnika i materice je čest među ljudima koji jedu hranu bogatu masnoćama, a rijedak je među onima koji jedu malo masnoća.

Stručnjaci danas preporučuju da procenat masti u ukupno uzetim dnevnim kalorijama ne pređe 30 posto. Prema tome, dobro bi bilo upotrebljavati što više krto meso, ribu, perad bez kože, obrano mlijeko, odnosno mliječne proizvode s nižim sadržajem masti, ograničiti maslac, margarin i ulje.

Eksperti za rak kažu: ako pijete alkohol, pijte ga umjereno. Prekomjerno pijenje povezano je s većom učestalošću raka želuca i debelog crijeva.

Oni koji puno piju, a istovremeno i puše, imaju povećan rizik od raka usta, ždrijela i jednjaka.

Uloga konzervansa

Konačno, treba smanjiti i konzumiranje sušene, dimljene, kao i jako zasoljene i zakiseljene hrane.

Što se tiče konzervansa u hrani, stručnjaci danas smatraju da oni ipak igraju manje važnu, neznatnu ulogu u nastanku raka. Kada je riječ i o pesticidima i otrovima koji se normalno javljaju u prirodi, tu se takođe smatra da te hemijske supstance ne igraju neku veliku ulogu u učestalosti pojave raka.

Štaviše, postalo je očito da su se otrovi, koji se normalno pojavljuju u prirodi, toliko proširili da praktički više i ne mogu biti izbjegnuti, osim ako neko potpuno prestane da jede.

Mi smo, postali žrtve našeg vlastitog uspjeha. S najmodernijom laboratorijskom opremom danas možemo u bezbrojnim namirnicama utvrditi makar i najsićušnije količine supstanci koje mogu izazvati rak. Tražiti da se izbjegne svaki takav mogući rizik - bio bi zadatak kojeg ne bi bilo moguće obaviti. Ipak, pored svega toga, velike se koristi mogu postići ako bi se preduzemo samo nekoliko mjera: staviti naglasak na zaštitne materije u hrani i uključiti takve artikle u prehranu (voće i povrće bogato vitaminima A i C, namirnice s dosta vlaknastih komponenata, zatim zelje, karfiol, umjereno konzumirati masnoće i alkohol.

Na taj način našli bi se među milionima onih koji će možda biti pošteđeni raka, zahvaljujući danas najjačem poznatom oružju: našoj hrani.

( Dr Ivo Belan )