Matić: Preispitati rad Komisije za rasvjetljavanje napada na novinare
Prema njegovim riječima, iako je mandat Komisije da utvrdi način na koji su vođene istrage, prioritet je ipak doći do rješenja, odnosno otkriti počinioce i nalogodavce ubistava novinara
U Crnoj Gori bi trebalo preispitati način rada Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u slučajevima napada na novinare, i utvrditi da li su i gdje postojale opstrukcije ili blokade, ocijenio je predsjednik tog tijela u Srbiji, Veran Matić.
On smatra da je neophodna motivacija svih, i članova Komisije i nadležnih organa, da se pronađu naručioci i počinioci ubistava novinara.
Matić je, komentarišući rad Komisije za istraživanje ubistava novinara u Srbiji, kazao da postoji veliko povjerenje među svim članovima tog tijela i predstavnika institucija.
„Svako čini maksimum i u svakom trenutku ja, kao predsjednik Komisije, mogu zatražiti pomoć premijera i vodećih ljudi u Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) , ukoliko postoji bilo kakava naznaka opstrukcije iz tih institucija“, rekao je Matić agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, iako je mandat Komisije da utvrdi način na koji su vođene istrage, prioritet je ipak doći do rješenja, odnosno otkriti počinioce i nalogodavce ubistava novinara.
Istraživanje na taj način je, kako je naveo Matić, specifično, ali on smatra da i u Crnoj Gori može uspjeti.
„Mislim da je veoma važno da se izvrši određena vrsta preispitivanja sadašnjeg načina rada Komisije, od samih članova, da se utvrdi gdje su do sada postojale opstrukcije, gdje su blokade i da se vidi da li postoji volja kod nadležnih institucija da se te blokade uklone“, objasnio je Matić.
Neophodno je, kako smatra, provjeriti i volju nadležnih institucija da se pribavi dokumentacija i da se dozvoli Komisiji da uradi „na najbolji mogući način svoj posao“.
„Ako tako nešto nije moguće, Komisija može donijeti i tu vrstu zaključka i tražiti da se izvrši neka vrsta redefinisanja sastava Komisije, načina na koji se ona formira i njenih ciljeva“, ocijenio je Matić.
Potrebno da se saglase institucije i mediji
Važno je, kako je naveo, da se postigne saglasje između institucija, odnosno Vlade, i predstavnika medijske zajednice i civilnog sektora koji učestvuju, kako bi se postavljeni ciljevi i ostvarili. „Inače će biti neuspješan rad, ali čak i takav rad je nekakav rad“.
„Time bi se pokazalo da postoje ozbljni problemi u pravnoj državi i u samom sistemu, ako je nemoguće i uz pomoć Komisije doći do ozbiljnih zaključaka“, rekao je Matić.
Kometarišući činjenicu da postoje tvrdnje da pojedini organi opstruiraju Komisiju, ali i da su rezultati njenog rada od osnivanja do danas mali, Matić je kazao da je Komisija u Crnoj Gori formirana kasnije, pa je bilo manje vremena.
„Mislim da je ključni problem motivacija. Mi smo svi imali i imamo i dalje zajednički cilj, i Vlada i MUP i BIA i novinarska zajednica, a to je da se otkriju počinioci i nalogodavci ubistava i da svi na tome radimo“, poručio je on.
Prema riječima Matića, ima puno prostora da se angažuju međunarodna zajednica, međunarodna novinarska udruženja, ali i OEBS, kako bi rad Komisije bio efikasan.
On je rekao da, i kada su u pitanju članovi radnih tijela, postoji veoma ozbiljna ekspertiza. „Visoka motivacija i fokusiranost na ostvarivanje cilja je pomogla da napravimo pomake“.
Važna je transformacija institucija
Matić je rekao da se kroz istraživanje događaja oko ubistava novinara, procjenjuje da li su i na koji način istrage vođene.
„To ne postavljamo sada kao priortitetan cilj, u ovom trenutku je sve fokusirano na otkrivanje ubica i nalogodavaca, a na kraju rada Komisije biće sačinjen izvještaj koji će obuhvatiti sve ostale informacije“, rekao je on.
Komisija je u okviru svog mandata, kako je naveo, mogla da se zaustavi na utvrđivanju toga gdje su bile greške i opstrukcije, „ali mi smo odlučili da zaokružimo ovu priču“.
„Mislim da je važno da institucije o kojima govorim dožive određenu vrstu transformacije, reforme ka efikasnijim i poštenijim institucijama koje su stubovi pravne države“, objasnio je Matić.
Komisija za istraživanje ubistava novinara u Srbiji osnovana je prije dvije godine a, prema riječima Matića, u tom periodu je jedan slučaj ubistva novinara riješen, dok se na ostala dva radi.
Komisija u Srbiji je formirana i djeluje uz podršku Vlade, vrha policije i BIA, a čine je po tri predstavnika Novinarske zajednice, MUP-a i BIA-e.
„Na prvom sastanku smo razgovarali o tome šta bi trebalo da bude naša motivacija, i bitno je nju vezivati za razotkrivanje ovih ubistava kako bi se povratilo povjerenje u policiju, BIA, jer je bilo evidentno da je iz tih struktura dolazilo puno onih koji su vršili politička ubistva, ubistva novinara“, objasnio je Matić.
Skupili dokumentaciju o tri ubistva
Oni su, kako je kazao, formirali i radne grupe istražitelja iz policije i BIA-e, koje rade na istragama.
„Veoma brzo smo pokrenuli mehanizam utvrđivanja i činjenica, ali i izvlačili zaključke o greškama i nastojali da ih, kroz rad ovih radnih grupa, eliminišemo i da se otvore nova polja za istrage“, rekao je Matić.
Prema njegovim riječima, poslije deset mjeseci rada uspjeli su da sakupe dokumentaciju o sva tri slučaja ubistava novinara.
„Mislim da je to jako važno za ove projekte jer vrlo često unutar jedne institucije dokumentacija se može naći na nekoliko mjesta“, rekao je Matić.
Radne grupe su, nakon prikupljanaja cijele dokumentacije, odredile nove ciljeve i krenule dalje da rade, uz podršku Komisije a samim tim, kako je naveo, i Vlade.
„Vrlo brzo smo došli do pomaka u slučaju Slavka Ćuruvije, koji je najpoznatiji slučaj ubistva novinara u državi, i praktično poslije nešto više od godinu od početka rada Komisije, ovaj slučaj je policijski i tužilački zaokružen. Uhapšeni su oni koji su bili dostupni organima“, podsjetio je Matić.
Prema njegovim riječima, i suđenje će vrlo brzo biti zakazano.
"Mislim da je to veliki uspjeh Komisije za koji je malo ko vjerovao da će se dogoditi, jer je na početku postojalo nepovjerenje“.
Početno nepovjerenje, kako je objasnio, vrlo često postoji kada se formiraju komisije, jer se one često osivaju da bi se zadovoljila forma, ali ne i sama suština.
Komisija može i da saslušava
Govoreći o slučaju bombardovanja zgrade RTS, Matić je kazao da Komisija u Srbiji ima mogućnost i da vrši određene vrste saslušanja.
„Dakle, mi imamo neku vrstu 'hearing-a' (saslušavanja) pred Komisjiom i nadam se da ćemo na taj način uspjeti da dođemo do nekih novih saznanja u tom slučaju“, rekao je on.
Vlada Srbije je tamošnjoj Komisiji, kako je kazao Matić, produžila mandat do trenutka dok se ne riješe svi slučajevi.“Komisija je riješena da odradi taj posao“.
Kako je naveo, unutar same Komisije je došlo do izmjena, pojedini članovi iz MUP-a i BIA-e nijesu više na pozicijama na kojima su bili ranije, i izabrani su novi članovi.
„Vlada ih je postavila vodeći računa o tome da oni zaista imaju ozbiljnu operativnu moć. Ne samo da budu obični predstavnici u Komisiji, već da povećamo efikasnost“, objasnio je Matić.
Preko 80 odsto ubistava novinara u svijetu nerajašnjeno i nekažnjeno
U Komisiji, kako je kazao, imaju ljude koji će eliminisati sve birokratske prepreke, ali i operativce koji imaju mogućnosti u vođenju istraga.
Matić je ukazao na značaj sprječavanja ubistava novinara, ali i rješavanja tih slučajeva kada se dese.
Preko 80 odsto ubistava novinara u svijetu je, kako je rekao, nerazriješeno i nekažnjeno.
„Mislim da je na svakom od nas ko se bavi ovom profesijom da se takav negativni ciklus spriječi“, poručio je Matić.
Matić je, u okviru seminara "Ugroženo novinarstvo: Reaguj", koji je organizovala Građanska alijansa, članovima crnogorske Komsije predstavio rad Komisije u Srbiji, razmjenjujući sa njima iskustva i mišljenja o konkretnim situacijama u radu tih tijela u dvije države.
( MINA )