Crna Gora na korak do generalnog štrajka
Predložene izmjene otežavaju zaposlenima odlazak u penziju. Vlada očekuje uštede na isplati penzija u narednim godinama kako bi popravila svoje finansije
Da li će u Crnoj Gori biti organizovan prvi generalni štrajk zaposlenih u istoriji, možda će biti poznato već danas nakon sastanka ministra rada Kemala Purišića sa članovima Skupštine Saveza sindikata i Glavnog odbora Unije slobodnih sindikata oko spornih izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranja.
Na javnoj raspravi završenoj prošle sedmice, obje strane ostale su čvrsto pri svojim stavovima, a sindikalni lideri su najavili da će tražiti izjašnjavanje na referendumu o ovom zakonu ili će u suprotnom organizovati generalni štrajk. Nekoliko granskih sindikata već je najavilo da su za organizovanje generalnog štrajka ukoliko Vlada u Skupštinu pošalje verziju bez prihvatanja njihovih predloga. Radna grupa za pripremu nacrta već je odbila sve predloge sindikata.
Ukoliko predstavnici Vlade i danas odbiju glavne zahtjeve sindikata, koordinacioni odbori iz obje sindikalne centrale odmah će razmatrati odluku o svojim daljim potezima. Moguće odluke su da se krene u sakupljanje potpisa kako bi Skupštini predali inicijativu za održavanje referenduma o ovom zakonu. Za to su potrebni potpisi 10 odsto ukupnog broja birača, što je oko 54 hiljade potpisa. Druga mogućnost je da se odmah krene sa zakazivanjem protesta i generalnog štrajka.
Za stupanje u generalni štrajk ako Vlada odbije predloge sindikata, već se izjasnio Sindikat javne uprave i pravosuđa i strukovni Sindikat vatrogasaca, a tokom javne rasprave za ovu ideju bili su i predstavnici sindikata zdravstva, prosvjete, energetike, željeznice, taksista, telekomunikacija, Luke Bar, Rudnika Boksita, KAP-a...
Vlada smatra da su za održavanje penzionog fonda i stabilnost vladinih finansija potrebni stroži uslovi za odlazak u penziju, zbog čega predlažu da je za buduće odlaske u punu penziju potrebno ispuniti oba uslova - 40 godina staža i 65 godina života. Ukoliko ne ispunjava ova oba uslova, zaposleni bi mogao otići u nepunu penziju sa 67 godina života i najmanje 15 godina staža, a ranije samo ako ispunjava strože uslove za invalidsku penziju. Takođe, značajno su zaposlenima smanjili koristi od beneficiranog radnog staža i ukidaju računanje radnog staža za koji nije uplaćeno osiguranje (staž na birou rada, povoljniji staž za invalide...), takođe stroži su uslovi za dobijanje prava na porodičnu penziju. “Reformu” penzionog zakona tražio je Međunarodni monetarni fond (MMF).
Sindikati su ponudili četiri uslova od kojih, kako najavljuju, neće odustati, a to su da su uslovi za odlazak u penziju 40 godina staža ili 65 godina života, da se za osnovicu obračuna penzije koristi 20 najboljih godina staža po osiguranika, a ne svih 40 godina, kao i da se povećaju najniže penzije na 80 odsto minimalne zarade, odnosno na 55 odsto prosječne zarade kada je u pitanju starosna penzija ostvarena na osnovu 40 godina staža.
Iz Sindikata su na javnoj raspravi podsjetili da su prije tranzicije, kada je u Crnoj Gori bilo tri puta više zaposlenih nego penzionera, u starosnu penziju odlazilo sa 40 godina staža ili 55 godina života, a da se koeficijent za penziju računao na najboljih 10 godina staža. Tada je prosječna penzija iznosila 85 odsto prosječne plate, a sada je, nakon više izmjena zakona, pala na 55 odsto plate. Smatraju da oko četvrtine sadašnjih zaposlenih ne bi dočekalo odlazak u penziju po novim uslovima, već će svojim uplatama častiti Vladu.
Minimalna starosna penzija sada je 125 eura, a prema predlogu sindikata, na sadašnji iznos minimalne zarade od 193 eura, minimalna penzija bi bila 154 eura. Ukoliko bi se minimalna zarada povećala na predviđenih 250 eura, minimalna penzija bi bila 200 eura. Minimalna penzija na 40 godina staža sada iznosi oko 150 eura, dok bi prema ovom predlogu bila povećana na oko 280 eura. Predstavnik Saveza udruženja penzionera, Miodrag Radulović, glasao je kao član radne grupe protiv ovih predloga sindikata.
Penzioneri na minimalcu poslali peticiju Đukanoviću i Markoviću
Bjelopoljski penzioneri sa minimalnim primanjima uputili su juče peticiju sa oko hiljadu potpisa predsjedniku Milu Đukanoviću, premijeru Dušku Markoviću i predsjedniku Opštine Petru Smoloviću, kojom traže povećanje minimalnih penzija sa 125 na 200 eura.
Predstavnik penzionera Marko Hajduković je kazao da se penzioneri nadaju da će nadležni shvatiti u kakvoj bijedi žive penzioneri sa najnižim primanjima, iako većina njih izdržava porodice.
“Nadamo se da će razumjeti naše probleme jer smo jedna od najugroženijih kategoriija u društvu i shvatiti da ne može da se preživi sa 125 eura. Želimo da nadležni shvate u koliko teškom materijalnom položaju se nalazimo i da će imati razumijevanja kako ne bi preduzimali neke druge mjere”, kazao je Hajduković.
Penzioneri ističu da su ogorčeni što je predstavnik Saveza penzionera Miodrag Radulović kao član radne grupe glasao protiv prijedloga sindikata za povećanje minimalnih penzija. Navode da minimalac od 125 eura prima oko 1.200 bjelopoljskih penzionera.
( Goran Kapor, Marija Mirjačić, Jadranka Ćetković )