Ne zna se tačan broj ljekara koji odlaze iz Crne Gore
"Najveći broj ljekara konkuriše za rad u Njemačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, a manji broj za rad u Americi, Austriji, Danskoj i Bosni i Hegcegovini", kazali su iz Komore
U Crnoj Gori nema tačnih podataka o broju ljekara koji su napustili državu zbog rada u inostranstvu, a Ljekarskoj komori godišnje se obrati deset do 15 doktora koji traže potvrdu neophodnu za zasnivanje radnog odnosa u stranim zemljama.
Predsjednik Sindikata doktora medicine Vladimir Dobričanin, upozorio je da Crnoj Gori fali oko 640 specijalista i da je svaki “izgubljeni” ljekar nenadoknadivi gubitak za zdravstveni sistem i društvo uopšte”.
"Ljekarska komora Crne Gore nema tačne podatke koliko je ljekara napustilo Crnu Goru, odnosno zdravstvene ustanove,jer nas jedan broj zdravstvenih ustanova ne obavještava o odlasku ljekara iz ustanove”, kazali su agenciji Mina iz te strukovne organizacije.
Da bi zasnovali radni odnos u inostranstvu, ljekari od Komore traže potvrdu-sertifikat o članstvu u Komori, i da protiv njih nije vođen postupak, zbog povrede Kodeksa medicinske etike ili stručne greške.
Iz Ljekarske komore su rekli da im se za izdavnje te potvrde u prethodnih pet godina, u prosjeku godišnje obrati od deset do 15 ljekara.
"Najveći broj ljekara konkuriše za rad u Njemačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, a manji broj za rad u Americi, Austriji, Danskoj i Bosni i Hegcegovini", kazali su iz Komore.
Dobričanin je rekao je da niko u Crnoj Gori nema odgovarajuće, odnosno tačne podatke o odlasku ljekara u inostranstvo na rad.
"Taj broj nije naročito veliki kada pogledate apsolutne cifre. Postoji još jedan problem na koji se ne obraća pažnja, a koji je značajno češći. To je odlazak ljekara na privremeni rad na par mjeseci (od dva do šest) uglavnom u pomorske kompanije ili u inostranstvo”, rekao je on agenciji Mina.
Dobričanin je pojasnio da su za to vrijeme oni na bolovanjima ili odmorima “i taj dragocjeni odmor oni koriste da bi zaradili koji euro više”.
"Samo u proteklih par godina četiri hirurga je angažovano u pomenutim kompanijama od kojih su dvojica napustila zdravstveni sistem naše zemlje. Zamislite hirurga koji posle fakulteta, staža i specijalizacije u trajanju od pet godina, odluči da se ne bavi hirurgijom već opštom praksom na brodu", naveo je on.
Dobričanin smatra da je to poražavajuće za crnogorski sistem.
Prema njegovim riječima, prethodne i ove godine iz Kliničkog centra je otišlo (na kraći ili duži period) šest specijalista od kojih su neki sa preko 30 godina radnog staža.
"Obzirom da je nedostatak doktora nešto što je problem ne samo Crne Gore već i mnogo razvijenijih zemalja u svijetu, nameće se zaključak da će ovaj trend u mnogome uticati na pružanje kvaliteta zdravstvenih usluga", smatra Dobričanin.
On je ocijenio da je to direktna posljedica niskih primanja ljekara koji se na taj način “snalaze” i pokušavaju da zarade nešto novca da bi živjeli bolje.
Dobričanin je poručio da intervencija države mora biti na stimulaciju ostanka ljekara u Crnoj Gori, navodeći da je to jedino moguće poboljšanjem primanja i kvaliteta života doktora medicine.
"Činjenica je takođe, da Crnoj Gori fali oko 640 specijalista, te je svaki "izgubljeni" ljekar nenadoknadivi gubitak za zdravstveni sistem i društvo uopšte", zaključio je on.
Problem odlaska ljekara na rad u inostranstvo izražen je u državama regiona, a, prema navodima beogradskih medija, Srbiju je 2013. godine napustilo oko 850 ljekara, a prošle godine 500.
Ljekari sve više odlaze i iz Hrvatske. Pojedini članovi hrvatske vlade su predložili da se onima koji nakon završenog fakulteta odu iz zemlje, traži povratak školarine ili naplati kazna.
Predsjednik Ljekarske komore Bosne i Hercegovine Harun Drljević kazao je da toj državi prijeti kolaps zdravstvenog sistema ako doktori nastave da napuštaju zemlju.
( Mina )