Ukrajinska kriza priklještila Balkan: Želja za Zapadom, istorija sa Rusijom

Nedavna izjava američkog državnog sekretara Džona Kerija mogla bi da bude uvod u intenzivniju diplomatsku angažovanost Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u podupiranju evroatlantskih integracija regiona u predstojećem periodu, smatra docent na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, Filip Ejdus. SAD, kako je rekao Keri, smatraju da se čitav niz evropskih zemalja, a među njima i Crna Gora, nalaze „na liniji vatre“ kada je riječ o odnosima Vašingtona i Moskve. Ta izjava, smatra Ejuds, znači da su se Srbija, Crna Gora pa i čitav region zapadnog Balkana od početka ukrajinske krize našli u dosta neugodnoj poziciji, priklješteni između svoje želje da postanu dio Zapada i svojih tradicionalno prijateljskih i čvrstih ekonomskih odnosa sa Rusijom. „Takođe, ta izjava bi mogla da bude uvod u intenzivniju diplomatsku angažovanost SAD u podupiranju evroatlantskih integracija regiona u periodu koji dolazi“, rekao je Ejdus agenciji MINA. On smatra da je mišljenje građana Srbije o NATO savezu u velikoj mjeri formatirano događajima iz 1999. godine i, kako je dodao, ne vjeruje da kriza u Ukrajini može značajno da utiče na to. „Ukoliko bi dio političkih elita počeo otvoreno da zagovara članstvo, a drugi dio političkog spektra bio protiv toga, mislim da bi građani imali i dalje većinski negativno mišljenje“, kazao je Ejdus. Prema njegovim riječima, jedini način da se promijeni stav građana o članstvu u NATO je da sve, ili barem većina parlamentarnih političkih stranaka, podrži članstvo, kao što su podržale Briselski sporazum. „Tek u tom slučaju je moguće očekivati promjenu raspoloženja javnosti. U ovakvom sazivu parlamenta takav scenario nije nemoguć, ukoliko bi premijer Aleksandar Vučić donio takvu odluku. To bi, po mom sudu, bilo dobro za Srbiju, ali loše za njega na sljedećim izborima, što je njemu, bojim se, ipak preče“, naveo je Ejdus. On je podsjetio da je Srbija od decembra 2007. godine vojno neutralna država, dodajući da trenutno oko tog pitanja postoji konsenzus parlamentarnih stranaka. „Osim toga, velika većina građana podržava takav kurs, i čini mi se da su mali izgledi da će se ona u skorije vrijeme menjati. To Srbiju ne sprječava da bude aktivna članica programa Partnerstvo za mir u kome učestvuje od 2006. godine“, zaključio je Ejdus.

( MINA )