Dok jedni pokušavaju da ih zaštite, drugi čine sve da unište ove životinje
Postoje mnogi načini kako se invazivne vrste mogu naći na području koje nije njihov prirodno okruženje, od toga da završe kao slijepi putnici na brodovima, do toga da se uvoze kao egzotični kućni ljubimci
U vrijeme kad Zemlji prijeti šesto veliko izumiranje vrsta, većina naučnika naporno radi na spašavanju što više vrsta može. Ipak ima i onih stručnjaka koji aktivno uništavaju određene životinje, i prema njihovim tvrdnjama, to rade za dobrobit planete.
Nije riječ o običnom istrebljenju, već o ratu protiv takozvanih invazivnih vrsta, odnosno životinja koje se nalaze na području koje nije njihovo prirodno stanište i koje su se tamo našle slučajno. Te životinje uspjevaju da unesu potpuni haos u lokalne ekosisteme.
Stvar koja te životinje čini invazivnim jeste da one nemaju prirodnih neprijatelja na tim područjima te tako mogu da u potpunosti unište krhke ekosisteme.
Postoje mnogi načini kako se invazivne vrste mogu naći na području koje nije njihov prirodno okruženje, od toga da završe kao slijepi putnici na brodovima, do toga da se uvoze kao egzotični kućni ljubimci.
Invazivne vrste problem su za bilo koji ekosistem u svijetu osim svog prirodnog. U nastavku donosimo pregled sedam svjetskih najgorih invazivnih prestupnika, koje je pobrojao Business Insider.
Burmanski piton
Ova vrsta doživjela je pravi "bum" na Floridi u SAD. Hrane se svime na šta naiđu na tom području, a neke su čak pronađene sa donedavno najvećim predatorom na tom području, aligatorom, u svom probavnom sistemu.
Služba nacionalnog parka Floride je odstranila više od 2.000 burmanskih pitona sa tog područja od 2002. godine do danas, ali to nije dovoljno.
Stručnjaci vjeruju da ti pitoni nikad neće biti istrijebljeni sa tog područja, ali da je držanje njihovog broja na minimumu dobro za područje Everglejdsa i krhki ekosistem koji je tamo na snazi. U protivnom bi ga pitoni u potpunosti uništili.
Divlja svinja
Prema izvještaju iz 2007. godine državnog Univerziteta u Portlandu, divlje svinje mogu da uzrokuju ogromnu štetu ekosistemima hraneći se lokalnim biljkama te rovanjem zemlje, čime se erodira tlo i uništavaju lokalne biljne vrste. Na taj način može da se napravi i plodno tlo za invazivne biljne vrste.
Američko ministarstvo poljoprivrede USDA ima cilj da suzbije populaciju divljih svinja do te mjere, da one više ne predstavljaju veliku prijetnju za lokalne ekosisteme.
U nekim američkim saveznim državama, poput Visconsina, ne postoji zabrana lova na divlje svinje, a građanima se dozvoljava da ih ubijaju gdje god ih vide, bez potrebe za dozvolama za lov.
S druge strane, u Alabami se protiv divljih svinja pokušavaju boriti na kreativnije načine pa im u hranu stavljaju sredstva za kontracepciju, koja utiču isključivo na divlje svinje. Ideja je da divlje svinje na taj način značajno uspore rast populacije.
Divovska žaba
Divovska žaba (rhinella marina) egzotična je vrsta, koja stvara velike probleme u Australiji. Kako je otrovna za sve vrste koje je pojedu, svi predatori koji je pronađu na svom prirodnom području su ugroženi, od ptica, do zmija i krokodila.
Ta se žaba takmiči sa domaćim vrstama za izvore hrane, a najviše za mjesta za mriještenje.
U februaru su istraživači sa Univerziteta u Sidneju proučavali tehniku kojom bi se punoglavci tih žaba mamili u zamke. Otkrili su da je to najlakše učiniti stavljanjem otrova divovskih žaba u te zamke, koji zapravo privlači te punoglavce.
Drugi preduzimaju znatno drastičnije mjere pa ubijaju te žabe kako bi njihovu kožu prodavali u obliku torbica, cipela, kaiševa...
Riba lav
Ova vrsta ima prirodno stanište u Indijskom i Tihom okeanu te Crvenom moru, a od 1985. godine pojavila se i na obalama Floride, ali niko ne zna kako.
Osim što je predator i jede lokalnu manju ribu, njena peraja puna su otrovnih bodlji. Ta riba nema poznatih prirodnih neprijatelja.
Ekolozi se brinu da bi riba lav mogla da ima devastirajući efekat na lokalnu populaciju ribe te ekosistem koraljnih grebena.
Lokalne vlasti pozivaju sve koji pronađu ribu lava u moru da je ulove i odstrane, a američka Nacionalna služba za okeane i atmosferu (NOAA) podstiče ljude da jedu tu ribu, jer kad se odstrane otrovne bodlje, njeno meso je zapravo vrlo ukusno.
Azijski tigrasti komarac
Kontrolisanje populacije ovog komarca predstavlja velik izazov. Većina lokalnih vlasti savjetuje stanovništvo da sa svojih imanja uklone sve posude i bazene sa stajaćom vodom. Taj je komarac čest prenosilac opakih bolesti i velika prijetnja u tom smislu.
Ipak, naučnici razmatraju kreativnije metode, a jedna od njih je i genetski modifikovana ženka tigrastog komarca, koja bi bila bez krila i ne bi mogla da se pari i dalje širiti vrstu.
Šaran
Amerikanci imaju velike probleme sa populacijama šarana u rijeci Misisipi, gdje ta riba jednostavno istiskuje druge vrste u borbi za plankton i druge izvore hrane.
Lokalne vlasti brine i činjenica da su šarani pronađeni i u državi Minesoti pa se strahuje da bi mogle stići i do Velikih jezera na granici sa Kanadom, gdje bi se velikom brzinom razmnožile i uzrokovale haos u lokalnom ekosistemu tih jezera.
Stručnjaci rade na sistemu prepreka, koje bi spriječile šarane da plivaju dalje uzvodno.
Smanjenje njihove populacije veći je problem. I dok je ribolov očigledna metoda, postoje i drugi načini kako značajno smanjiti njihov broj. Naime, Amerikanci nisu posebno ludi za mesom šarana pa i ne razmišljaju o izvozu te ribe.
Ipak, podružnica jedne kineske kompanije planira da ih lovi, pravi filete i izvozi šarana na svjetsko tržište. S druge strane, jedna kompanija u Ilinoisu razmatra da pravi riblje ulje od šarana i koristi tu ribu u proizvodnji životinjske hrane.
Smeđa zmija, smeđa boiga
Inače vrsta čije je prirodno stanište u Australiji, Indoneziji i Papui Novoj Gvineji, polovinom 20. vijeka je dospjela na ostrvo Guam. Tamo je otad uzrokovala široko izumiranje lokalnih vrsta, uključujući nekoliko vrsta ptica.
Lokalne vlasti na kreativan su način pristupile problemu tih zmija, koje inače žive na drveću. Ispostavilo se da je acetamniofen, koji se kod čovjeka koristi za olakšanje bolova i smanjenje tjelesne temperature, izrazito toksičan za te zmije.
Od 2010. godine lokalne vlasti na Guamu stavljaju tablete s tim lijekom/otrovom u mrtve miševe koje bacaju iz helikoptera iznad šuma u kojima su se nastanile smeđe zmije. Miševi su opremljeni padobrančićima tako da zapinju za krošnje drveća i ljuljanjem vabe te zmije da ih pojedu.
( Vijesti online )