Veliki broj žalbi zbog rasporeda zaposlenih u državnoj upravi

„S obzirom na to da broj zaposlenih u državnim organima je okvirno 10,5 hiljada, to znači da je, samo prošle godine, približno jedan procenat zaposlenih izrazio nezadovoljstvo sprovođenjem procedura raspoređivanja"

153 pregleda0 komentar(a)
zgrada Vektre, Ministarstvo ekonomije, Foto: YouTube
06.03.2015. 12:35h

Zaposleni u državnoj upravi često su nezadovoljni trajnim raspoređivanjem službenika i namještenika, a žale se i zbog degradacije na niža radna mjesta, upućuju preliminarni nalazi Instituta alternativa (IA).

Prošle godine, na rješenja o rasporedu državnih službenika i namještenika, podnijeto je 126 žalbi, od čega je usvojeno 89, pokazuje istraživanje IA u okviru projekta „Državna uprava: Jednaka za sve“, koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici.

„S obzirom na to da broj zaposlenih u državnim organima je okvirno 10,5 hiljada, to znači da je, samo prošle godine, približno jedan procenat zaposlenih izrazio nezadovoljstvo sprovođenjem procedura raspoređivanja“, saopštila je Milena Milošević iz IA.

Iako, kako je navela, Zakon ostavlja mogućnost i privremenog i trajnog rasporeda unutar i između državnih organa, najveći broj žalbi se odnosi na trajno raspoređivanje unutar istog organa.

„Zaposleni u državnoj upravi mahom su se žalili zato što smatraju da su nezakonito degradirani, odnosno raspoređeni na radna mjesta nižeg zvanja, koja podrazumijevaju i nižu zaradu i niži stepen stručne spreme“, kaže se u saopštenju.

Milošević je navela da u dva slučaja, rješenja o rasporedu navedena su čak i kao „nastavak kontinuiranog mobinga i pokušaj disciplinovanja“ službenika koji su izjavili žalbu.

„U jednom slučaju, službenik je raspoređen na drugo, niže radno mjesto za vrijeme bolovanja, iako Zakon jasno propisuje da se službenik, odnosno namještenik ne može rasporediti za vrijeme privremene spriječenosti za rad“, dodala je ona.

U 12 slučajeva, kako je rekla, zaposleni u državnoj upravi su izjavili žalbu zbog toga što su raspoređeni na mjesta na kojima im se ne računa beneficirani staž, iako je to bio slučaj na prethodnom radnom mjestu.

„Ipak, veliki broj žalbi usvojen je zbog formalnih propusta državnih organa, a ne zbog navodne degradacije službenika“, kazali su iz IA.

U velikom broju slučajeva, kako je saopšteno, državni organi su donosili rješenja o rasporedu za vremenski period koji je već djelimično istekao iako je nemoguće retroaktivno dejstvo ovih rješenja, što je bio razlog i za njihovo poništavanje.

„Takođe, najveći broj žalbi usvojen je zato što strankama nije bilo omogućeno da učestvuju u postupku i da se izjasne o bitnim činjenicama i okolnostima koje su dovele do njihovog rasporeda“, kazala je Milošević.

Prema njenim riječima, raspored službenika i namještenika uslijed reorganizacije i racionalizacije poslova u državnim organima i njihovog ukidanja, uz donošenje odluka o ozboru kandidata na prethodno oglašena slobodna radna mjesta, jedan je od dva glavna načina na koja se vrši popuna radnim mjesta u državnim organima.

„Izjavljene žalbe upućuju na rasprostranjeno mišljenje službenika i namještenika da njihov raspored na novo radno mjesto ne smije da ugrožava njihova stečena prava“, saopšteno je iz IA.

Komisija za žalbe, međutim, kako se navodi, zastupa drugačije stanovište, jer, u jednoj odluci, eksplicitno kaže da samo u slučaju privremenog raspoređivanja, zaposleni zadržaju sva prava koja im pripadala na radnom mjestu sa kojeg je izvršen raspored.