Lazović operisao kičmu, svjedoči u aprilu

Sutkinja Valentina Pavličić, objasnila je da je Budvanin primio poziv za svjedočenje, ali da je u petak telefonski obavijestio Sud da zbog zdravstvenih problema neće moći da dođe u Podgoricu

70 pregleda6 komentar(a)
Boro Lazović, Foto: Zoran Đurić
06.03.2015. 08:24h

Šef budvanskog DPS-a Boro Lazović, nije juče došao u Viši sud da svjedoči u predmetu “Košljun”, jer je operisao kičmu i ne može da se kreće.

Sutkinja Valentina Pavličić, objasnila je da je Budvanin primio poziv za svjedočenje, ali da je u petak telefonski obavijestio Sud da zbog zdravstvenih problema neće moći da dođe u Podgoricu.

“Lazović je kazao da se ne osjeća dobro zdravstveno i da neće moći da dođe da svjedoči jer je operisao kičmu. Naveo je da ne može da se kreće. Sud je angažovao vještaka medicinske struke dr Draganu Čukić, koja je analizirala medicinsku dokumentaciju. Prema njenom mišljenju, Lazović je zadobio zapaljenje pršljenova, a došlo do infekcije u toku operacije. Zakazana mu je kontrola krajem marta i tek u aprilu može da dođe“, kazala je Pavličićeva.

Lazovićevo ime više puta pominjano je u slučaju “Košljun”, kroz istražni postupak ali i na sudu.

Jedan od optuženih - Vido Rađenović, u istrazi je ispričao da se Lazović prvi put u prič uključio kada ga je pozvao da pita da li je “legao” novac od prodaje zemlje Arapima... Jednom prilikom Lazović pozvao i rekao mu da treba da podigne i preostale pare s računa: “Kad sam izašao iz banke, našli smo se blizu njegove kuće... Dao sam Boru kesu s parama, čak sam siguran da je on tu kesu stavio na zadnje sjedište, jer ju je prethodno otvorio iz nje mi dao 50.000 eura”.

Gradonačelnik Budve Lazar Rađenović i savjetnik premijera Aleksandar Tičić optuženi su za zloupotrebu službenog položaja, a biznismen Vido Rađenović i bankarka Jelica Petrićević za zloupotrebu službenog položaja putem pomaganja.

Lazar Rađenović bio je potpredsjednik, a Tičić menadžer Opštine Budva, kada su, piše u optužnici, namjestili Vidu da pobijedi na licitaciji za kupovinu zemlje na Košljunu, da to plati kreditom Prve banke za koji su garantovali opštinskim novcem i da se ta ista parcela potom po desetostruko većoj cijeni proda već obezbijeđenom kupcu.