Radić: Crna Gora je bila "dobar đak", već je jednim korakom ušla u NATO

Odluka kad će Crna Gora postati punopravna članica NATO-a zavisi od odnosa između Alijanse i Rusije i razvoja ukrajinske krize, ocijenio je vojni analitičar Aleksandar Radić, navodeći da je izjava francuskog predsjednika potvrda fluidnosti međunarodnih odnosa.

Predsjednik Franuske Fransoa Oland je, nakon susreta sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, kazao da Francuska smatra da bi zahtjeve zemalja za članstvo u NATO-u trebalo odbiti, jer Alijansa sada ne bi trebalo da se širi.

Radić je agenciji MINA kazao da je Crna Gora već jednim korakom ušla u NATO, utoliko što je prepoznata kao partner i što je učinila sve što je bilo potrebno da se približi standardima koje zahtijeva taj savez i koji se istovremeno poklapaju sa onim što je potrebno učiniti u velikoj mjeri u približavanju ka Evropskoj uniji.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je bila "dobar đak" kad je riječ o onom što se od nje očekivalo.

"Ali politika i fluidnost savremene političke scene i odnosa između država članica NATO-a prema spoljašnjem svijetu ima direktan uticaj na status Crne Gore".

"Utoliko što se, s jedne strane, činilo da je ukrajinska kriza prošle godine u jednom momentu bila katalizator za ulazak Crne Gore u NATO, kad je postojao stav da treba pokazati spremnost da se NATO konsoliduje, a onda kad je ta kriza postala dovoljno ozbiljna, udaljila je Crnu Goru od ulaska u NATO", dodao je Radić.

Biće problema oko pomirenja stavova

Kako je kazao, sad, u ovoj godini, kad postoji jasan signal sa Samita u Kardifu da bi Crna Gora mogla očekivati do kraja godine da postane punopravna članica, očigledno je da će biti tu još mnogo preispitivanja.

"Biće tu problema kako pomiriti stavove zemalja koje bi preko noći da prošire NATO i mnogo dalje nego što je riječ o Crnoj Gori, a s druge strane zemalja koje su jako oprezne i koje smatraju da, ako je neko partner, onda ne treba forsirati po svaku cijenu članstvo u uslovima jedne velike bezbjednosne krize koja je od značaja za NATO", naveo je Radić.

Tako da, kako je pojasnio, niko u ovom trenutku ne može da daje garanciju kad će Crna Gora postati punopravna članica NATO.

"Ali je ona faktički ušla u krug prepoznatih najbližih partnera NATO-a i od tog može da prepozna neke političke koristi i, iz ugla vjerovatno evropskih članica NATO-a, Crnoj Gori bi to trebalo biti dovoljno. S druge strane, vlastima Crne Gore zbog ozbiljnosti projekta i izazova koje predstavlja pred javnim mnjenjem vjerovatno je to premalo", kazao je Radić.

Snažan uticaj dnevne globalne politike

Prema njegovim riječima, vlasti Crne Gore moraju ove godine doći do punoravnog članstva u Alijansi.

"I biće jako teško to garantovati bilo kome, kad imate u vidu da u Ukrajini danas imate primirje na snazi, sjutra ne znate šta će da se dogodi".

"Dnevna globalna politika će imati vrlo snažan uticaj na konačnu dinamiku ulaska Crne Gore u punopravno članstvo u NATO, ne sumnjajući u to da će to da se ostvari na kraju, ali moraće mnogo da se gleda rubrika vijesti iz svijeta da bi se vidjelo šta će se desiti", rekao je Radić.

Olandova izjava, kako je dodao, u tom kontekstu je zapravo potvrda te fluidnosti međunarodnih odnosa i stavova oko proširenja NATO-a.

"Jasno je da odluka o tome kad Crna Gora postaje punopravna članica zavisi upravo od odnosa između NATO-a i Rusije i razvoja ukrajinske krize. Dakle, govorimo o nečemu što je van domašaja mogućnosti da Crna Gora učini", kazao je Radić.

Nastaviti sa vojnim reformama

Na Crnoj Gori je, dodao je, da u skladu sa godišnjim petim planom u ovom trentuku sprovodi u djelo ono što se očekuje u dogovoru sa Alijansom, nastavi sa svojim reformama.

"Vlada treba da se bori za naklonost javnog mnjenja i to je jedna jako velika odgovornost, a šta će se dešavati prema Ukrajini – to je nešto na šta niko ne može da očekuje da iz Podgorice može da ima bilo kakav uticaj", rekao je Radić.

On smatra da stav iz Vašingtona, vrlo precizno izrečen kroz frazu „linija vatre“ pokazuje svu složenost odnosa između istoka i zapada u ovom trenutku. „I tu ne postoji sad prečica ni bilo šta što bi Crna Gora mogla da uradi da bi, recimo, tako popravila svoj položaj u međunarodnim odnosima“.

( MINA )