Ili se nešto desilo između Moskve i Pariza, ili je neko zakazao iz CG diplomatije

Crna Gora mora da se oslobodi pritiska rokova, jer ne postoji nikakav problem ukoliko ove godine ne dobije poziv za članstvo u NATO-u, poručio je analitičar Instituta za strateške studije i projekcije, Ivan Jovetić.

On je rekao da se iz dva razloga ne bi previše uzrujavao zbog izjave francuskog predsjednika, koji je rekao da Francuska smatra da bi zahtjeve zemalja za članstvo u NATO-u trebalo odbiti, jer Alijansa sada ne bi trebalo da se širi.

„Prvo zbog izjave koja je kontra-teža, predsjedavajućeg Parlamentarne skupštine NATO-a i drugo – dajte da sačekamo da ipak vidimo što ova izjava zaista znači, jer mi težimo, i kada je riječ o članstvu u NATO-u i kada je članstvo u Evropskoj uniji (EU), da to uradimo što prije, bez obzira koliko smo zaista spremni“, kazao je Jovetić u emisiji Izazov na RTCG. On, kako je rekao, ne vidi nikakav problem i ako 2015. godine Crna Gora ne bude članica NATO-a.

„A ako je izjava zaista na tom fonu da 2015. nećemo biti članica NATO-a,nijesam siguran da je to nešto zaista tako sporno. Možda ćemo biti 2016. ili 2017. Znači, moramo da se malo oslobodimo tog pritiska rokova i godina, da zaista nešto mora biti“, naveo je Jovetić. Isto je, kako je rekao, i kad je u pitanju EU. „Nijesam siguran da će se to desiti kad mi priželjkujemo da će da se desi. Prema mom nekom skromnom sudu, postoji mogućnost da 2021. postanemo članica EU“. „Ali čak da se to tada ne desi i postanemo 2023. ne vidim ništa sporno. I ne vidim potrebu da se opterećujemo datumima da nešto mora da se desi. Jer, to nijesu ciljevi, to nije maraton, pa mi moramo stići prvi ili u prvih deset“, rekao je Jovetić.

Francuska ima obavezu prema Rusiji?

Predavač na Fakultetu političkih nauka, Ivan Vuković, je, upitan da prokomentariše Olandovu izjavu i šta se desilo u međuvremenu, kazao da niko sa sigurnošću ne može da zna odgovor. „Meni pada na pamet nekoliko scenarija. Jedan je angažman Francuske u mirovnim pregovorima nedavno održanim u Minsku između Rusije i Ukrajine. Znate da su Njemci i Francuzi posredovali u tim pregovorima. Da li Francuska, nakon tih pregovora, osjeća neku vrstu obaveze prema Rusiji, glede ideje daljeg proširenja NATO-a, ja nijesam siguran“, kazao je on.

Prema riječima Vukovića, moguć je takav scenario. Druga stvar, dodao je, moguće da je crnogorska diplomatija propustila da registruje neke signale, konkretno vezane za Pariz.

„Jer mene je iznenadio stepen promjene stava Francuske u odnosu na na naše eventualno članstvo u NATO-u. Znači, ili je neko u našoj vanjskoj službi zakazao ili se zbilja desilo nešto u proteklih mjesec dana, što, opet kažem, niko ne može znati do oni od kojih stižu ovakve izjave“, naveo je Vuković. On se, kako je dodao, ipak nada da to nije konačna odluka.

„Nadam se da iako ovo bude stav Francuske, da bi Francuska mogla ostati usamljena u takvom stavu i da bi, eventualno, pod pritiskom ostatka država članica NATO-a, ipak mogla do kraja godine promijeniti mišljenje, a u svjetlu onoga što je ranije isticano u vezi sa crnogorskim aspiracijama vezanim za evroatlanske aspiracije“, kazao je Vuković. Ta dva scenarija, dodao je, djeluju mu najrealnije. „Ili se u proteklih mjesec dana desilo nešto na relaciji Pariz-Moskva, što mi po prirodi stvari ne možemo znati, ili je neko u našoj ambasadi u Parizu ili na drugim adresama u crnogorskoj diplomatiji propustio da vidi nagovještaj ovakvog nečega“, kazao je Vuković.

( Mina )