Moldavija - iduće poprište sukoba?
U Pridnjestrovlju je smješteno još oko 2.000 ruskih vojnika, iako se Rusija još 1999. obavezala na povlačenje svojih jedinica i oružja s tog područja
Rat u Ukrajini i njegove posljedice i dalje uznemiravaju EU i NATO. Sada se u središtu pažnje našla Republika Moldavija. Zapadni političari se boje da bi ona mogla skrenuti s proevropskog kursa i okrenuti se Rusiji.
Najnovije upozorenje NATO-a da bi se „ruska agresija“ mogla proširiti i na Moldaviju izazvalo je različite reakcije u toj bivšoj sovjetskoj republici.
Prošle nedjelje je glavni zapovjednik NATO-a general Filip Bridlav u američkom Kongresu rekao da ruske jedinice razmještene u Pridnjestrovlju trebaju „spriječiti približavanje Moldavije Zapadu“.
On tvrdi da postoji i široka informacijska kampanja ruskih medija u Moldaviji.
I njemačka kancelarka Angela Merkel je sa zabrinutošću reagovala na razvoj situacije u toj regiji. Poslije razgovora s rumunskim predsjednikom Klausom Ioanisom u Berlinu ona je izjavila kako se „nada da se ukrajinski scenario neće ponoviti u Republici Moldaviji“.
Dodala je i da ne treba zaboraviti zamrznuti sukob u Pridnjestrovlju kao ni činjenicu da su „propali svi međunarodni pokušaji da se ta kriza riješi“.
U Pridnjestrovlju je smješteno još oko 2.000 ruskih vojnika, iako se Rusija još 1999. obavezala na povlačenje svojih jedinica i oružja s tog područja. Ta separatistička regija se poslije krvavog rata početkom 90-ih godina odcijepila od Moldavije i proglasio nezavisnom. Njeno prorusko vođstvo se nada da će se priključiti Ruskoj Federaciji.
Politički zaokret u Kišinjevu?
Nova vlada Moldavije dosada nije reagovala na znakove upozorenja. Premijer Kiril Gaburici, koji je tek dvije nedjelje na toj dužnosti, pokušava uvjeriti Evropsku uniju da će Moldavija ostati na svom „proevropskom“ kursu. „Proevropski“ savez tri stranke, koji je pobijedio na parlamentarnim izborima, nije uspio formirati vladu. Dvije od te tri stranke, Liberalne demokrate i Demokrate, poslije dugog natezanja su formirale manjinsku vladu koja je upućena na podršku opozicionih komunista. Sada zagovornici približavanja Evropskoj uniji strahuju da bi se Moldavija mogla više približiti - Moskvi.
„Upozorenja treba ozbiljno shvatiti“
Moldavski politikolog Oazu Nantoi vidi čitav niz opasnosti za svoju zemlju. U razgovoru za DW on je rekao da je jedna od tih opasnosti „takozvana peta kolona Rusije“ u moldavskom parlamentu. To, kako kaže, nije samo Socijalistička partija, koja je na otvorenom proruskom kursu, već su i zastupnici drugih stranaka protiv „proevropskog“ usmjeravanja Kišinjeva.
Ovaj politikolog upozorava na opasnost od uticaja Rusije na predstojeće izbore u autonomnoj moldavskoj regiji Gagauziji. I tamo su proruski separatisti zaprijetili priključivanjem Ruskoj Federaciji. Nantoi je potvrdio da je Moskva u „informacijskoj ofanzivi“ o kojoj je govorio general Bridlav i rekao da ruski televizijski programi dominiraju na moldavskom medijskom tržištu.
No, najveću opasnost još uvijek predstavljaju rasprostranjena korupcija i slaba vlada. Država koja nije u stanju da garantuje pravni poredak, red i političku stabilnost dok se na njenoj granici vodi rat, „neće biti u stanju suprotstaviti se ni agresivnoj ekspanzionističkoj politici Ruske Federacije“, rekao je Nantoi za DW.
„Situacija se zaoštrava“
Bivši moldavski ambasador u Moskvi Anatol Taranu smatra da njegova zemlja treba da računa na nove provokacije Rusije.
„Kada evropski i američki političari ukazuju na moguće prijetnje, onda je to jasan znak da se situacija zaoštrava“, rekao je Taranu u razgovoru za DW. On smatra da to vlada u Kišinjevu mora uzeti u obzir i povećati bezbjednosne standarde da bi spriječila moguću vojnu akciju.
Relativna sigurnost za Moldaviju će postojati samo ako Kišinjev bude produbio svoje odnose s EU i NATO, smatra Taranu.
Ali on nije siguran da nova moldavska vlada slijedi taj cilj. Neutralnost te zemlje, ugrađena u njen Ustav, ne postoji, dodaje i objašnjava:
„Jer dok god su ruske jedinice razmještene na moldavskom tlu bez odgovarajuće odluke vlade ili parlamenta u Kišinjevu, ne može se govoriti o neutralnosti.“
Novi moldavski ministar obrane Viorel Cibotaru ne vidi nikakav konkretan rizik u pogledu širenja ukrajinskog sukoba na Moldaviju. Pa ipak je zabrinut. U jednom novinskom intervjuu je rekao da su sve odbrambene strukture Republike Moldavije u stalnom stanju pripravnosti da bi odmah reagovale na moguće rizike.
Prema posljednjem izvještaju Međunarodnog instituta za strateške studije, moldavska vojska ima 5.300 aktivnih vojnika. U slučaju vojnog sukoba, mogla bi mobilizovati još 700.000 građana.
Oružani sistem Moldavije potiče uglavnom još iz sovjetskih vremena.
Prošle godine je budžet za odbranu iznosio 20 miliona eura, što je 0,3 posto bruto društvenog proizvoda. Toliki je i budžet Moldavske akademije nauka.
( Deutsche Welle )