“Takvi ljudi su manipulisani i stranci ih uvuku u akcije"

Crna Gora je napravila konkretne napore u borbi protiv nasilnog ekstremizma, ali bi trebalo da Skupština usvoji dopune Krivičnog zakonika kojima se inkriminiše učešće građana Crne Gore na stranim ratištima, poručila je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država Margaret Ujehara.

Na konferenciji o Strategiji za suzbijanje nasilnog ekstremizma u Crnoj Gori, uključujući primjenu planiranih izmjena Krivičnog zakonika u vezi boraca u inostrastvu, ona je rekla da je nasilni ekstremizam pitane koje ne pogađa samo Crnu Goru, nego čitav svijet.

“Borba protiv nasilnog ekstremizma je globalni problem i pohvalila bih Crnu Goru zbog konkretnih napora da riješi to pitanje”, poručila je ona.

Ujehara je pohvalila predložene izmjene i dopune Krivičnog zakonika, navodeći da je razočarana što nijesu usvojene u parlamentu.

“Pozivam ih da to urade na sljedećoj sjednici”, poručila je Ujehara, dodajući da ne može dovoljno naglasiti značaj donošenja tih zakona.

Ona je pohvalila usvajanje Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu, kao i druge reforme u oblasti pravosuđa.

“Problem stranih boraca nije ograničen na određenu etičku grupu ili religijiu”, kazala je Ujehara.

Crna Gora, kako je objasnila, jeste mala ali postoji prostor za zabrinutost.

“Takvi ljudi su manipulisani i stranci ih uvuku u akcije, oni nemaju poštovanje za crnogorsku tradiciju harmonizovanih odnosa”, kazala je ona.

Prema njenim riječima, pored kažnjavanja, posebno je značajno djelovati i preventivno.

“Nasilni ekstremizame je regionalni i globalni program i treba raditi sa svojim susjedima, kako bi učili iz zajedničkih iskustava”, rekla je Ujehara.

Ona je poručila da će građani Crne Gore i dalje imati punu podršku SAD u pravcu evoatlantskih integracija.

Predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, kazala je da terorizam podrazumijeva povredu i ugrožavajne ljudskih prava i sloboda i poricanje demokratskih procesa.

To je, kako je navela, nažalost društvena pojava sa kojom se suočava savremeni svijet.

„Kombinovan sa radikalizmom i ekstremističkim idejama usmjeren je na nasilje i vršenje najtežih krivičnih djela. Terorizam predstavlja podjednaku prijetanja nacionalnom i globalnom miru i bezbjednosti“, ocijenila je Medenica.

Svijet poseljednih godina svjedok je, kako je navela, porasta terorizma i sve većeg prisustva stranaca na ratištima.

Medenica je ukazala na Rezoluciju UN o stranim borcima i plaćenicima, koja šalje poruku svim državama članicama UN da proglase ozbiljnim krivičnim djelom odlazak na strana ratišta, regrutovanje boraca ili njihovo finansiranje.

Crna Gora je, kako je navela, prepoznala značaj Rezolucije i potrebe inkriminacija učestvovanja na stranim ratištima.

Ona je kazala da će se usvajanjem Predloga zakona o dopuni Krivičnog zakonika upotpuniti zaštita čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom.

„Dopnom Krivičnog zakonika Crna Gora će se pokazati aktivnom i dati doprinos u borbi prtiv nasilnog ekstremizma“, poručila je Medenica.

Ona očekuje da će Skupština usvojiti predložene izmjene Krivičnog zakonika. „Crna Gora mora strteški odgovoriti u borbi protiv terorizma i spriječiti svoje građane da učestvuju u borbama na stranim ratištima“.

Vrhovni državni tužilac, Ivica Stanković, ocijenio je neophodnim usvajanje Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika.

„Borba države sa društvenim opasnostima stvar je strateškog pristupa, i ne samo strateškog suzbijanja, već i sprječavanja u smislu preventivnog djelovanja“, kazao je Stanković.

To, kako je naveo, podrazumijeva djelovanje ne samo jedne države, već usaglašen pristup međunarodne zajednice. „Nove odredbe za Krivični zakonik posljedica su tog pristupa“.

On je ukazao na rezoluciju UN, na osnovu koje je i donijeta dopuna i uvedeno novo krivično djelo -učestvovanje u stranim oružanim formacijama.

Dopuna Krivičnog zakonika, kako je naglasio, predstavlja kvalitetnu dopunu krivično-materijalnog zakonodavstva.

„Iako je broj građana Crne Gore koji, prema zvaničnim podacima, učestvuju ili su učestvovali na stranim ratištima zanemarljiv, državna tužilačka organizacija smatra utemeljenim obrazloženje Vlade da je riječ o pojavi koja predstavlja jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava garantovanih međunarodnim konvencijama“, objasnio je Stanković.

On je kazao da učešće u stranim ratištima može da izazove ozbiljne implikacije po bezbjednost država koje nijesu uključene u borbe. „Ključ uspjeha je ravnoteža jačanja sistema bezbjednosti i poštovanja ljudskih prava“, poručio je Stanković.

Državna tužilačka organizacija će, kako je naveo, biti posebno osjetljiva na šrenje bilo kakve vrste nacionalne i vjerske mržnje.

Generalna direktorka Direktorata za pravosuđe pri Ministarstvu pravde, Branka Lakočević ukazala je na opasnosti koje nasilni ekstremizam može imati na bezbjedost.

„Svjedoci smo da se i danas u svijetu vode oružane borbe i sukobi, a nije potrebno posebno isticati štetnost tih pojava po ljudska prava“, kazala je Lakočević.

Prema njenim riječima, postoji negativan uticaj sukoba na svjetska dešavanja i na države koje nijesu uključene u te sukobe.

Ona je ukazala na problem sa stranim plaćenicima, dodajući da opasnost postoji od svih koji ratuju na stranim ratištima, bez obzira na motiv.

Potrebno je, kako je kazala Lakočević, sankcionisati svaki vid učešća na stranim ratištima, bez obzira na to da li su pobude finansijske, političkem religiozne ili su u pitanju lična uvjerenja.

„Iako Predlog zakona o dopuni Krivičnog zakonika Skupština nije izglasala neophodna je inkriminacija učešća boraca u stranim vojnim formacijama“, zaključila je Lakočević.

( Mina )