Njemac siromašan kad nema za auto, a Crnogorac za hranu

Svako ko u Njemačkoj ima mjesečno manje od 892 eura, smatra se siromašnim, ali se, u toj se bogatoj zemlji, ipak mogu pokriti osnovni životni troškovi sa toliko novca.

U Crnoj Gori siromašnim se smatraju građani koji primaju manje od 186 eura mjesečno.

Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT) ta cifra bila je apsolutna linija siromaštva iz 2013. godine, kada je stopa siromaštva iznosila 8,6 odsto.

Sa 186 eura u Crnoj Gori se ne mogu pokriti osnovne potrebe građana iz minimalne potrošačke korpe, koja je za januar iznosila 795 eura.

Državna statistika kaže kako su minimalni izdaci za hranu i bezalkoholna pića iznosili 250,7 eura, dok je za prehrambene proizvode i usluge potrebno najmanje 346,3 eura, što gornja stopa siromaštva ne može finansirati.

Zavod za statistiku objavio je i da je 2012. godine bilo 27.081 korisnik socijalne zaštite u Crnoj Gori, dok je 21.459 maloljetnih građana pomagala država.

Prema podacima iz iste godine, dječji dodatak primalo je 20.627 crnogorske djece.

Činjenica je da je sirotinja teška i Njemačkoj, pa se o razmjernom velikom udjelu ljudi koji žive ispod praga siromaštva - takvih je 12,5 od ukupno 81 milion stanovnika, u posljednje vrijeme nešto više govori i piše.

Zaposleni siromasi

Jer, postoje i zaposleni Njemci koji ne mogu da žive od svoje plate, krajem 2013. godine bilo ih je 3,1 milion, 25 odsto više nego 2008, godine početka krize. Prema njemačkoj državnoj statistici, te godine čak 379.000 zaposlenih ljudi nije moglo na vrijeme da plati kiriju za stan, a 417.000 nije moglo dovoljno da se grije. Više od pola miliona štedjelo je na hrani, tako što su pošten kuvani obrok imali tek svaki drugi dan.

Ali, dok se u Njemačkoj siromašnim smatra neko ko ne može da ima automobil ili ode na ljetovanje barem sedam dana, u Hrvatskoj se gradila vikendica ili se ljetovalo kod rodbine i prijatelja, a automobili postaju nedostupniji. Većina Njemaca unajmljuje stan, a Hrvati čine sve da imaju sopstveni krov nad glavom, koji donosi određeni osjećaj sigurnosti i nezavisnosti, čak i kad je riječ o doživotnoj zaduženosti i hipoteci.

Kako su cijene u Njemačkoj tek nešto više od onih u Hrvatskoj, neko ko ima prihod od 892 eura, može da živi pristojno, plati režije i kupi 22 minimalne dnevne potrošačke korpe u Hrvatskoj. Hrvat koji ima 292 eura, što je hrvatska granica siromaštva, nakon što plati račune, može da kupi samo 2,5 dnevne korpe od 12 proizvoda, što znači da i ne može da jede baš svaki dan.

Istoku teže nego zapadu

U Njemačkoj se procjenjuje da je svaki peti mladi Njemac siromašan. To su oni koji siromaštvo nasljeđuju od svojih roditelja i vrlo brzo ispadaju iz obrazovnog sistema.

Istraživanje o siromaštvu mladih nedavno je sprovela Katolička crkva, a Simon Rap, šef Saveznog udruženja za dobro katoličke omladine, založio se za to da pravo na obrazovanje bude zakonom zagarantovano.

U Hrvatskoj je 28.800 djece koja primaju stalnu novčanu pomoć za siromašne, a 4.342 djeteta je u porodicama koje dobijaju povremenu pomoć.

Broj djece koja žive na ivici siromaštva je oko 60.000. I u Njemačkoj je, očekivano, broj siromašnih veći na istoku, na području bivšeg DDR-a, gdje je 23,5 odsto djece pogođeno siromaštvom, dok je na zapadu to 13,7 procenata. U Berlinu, glavnom gradu bogate zemlje, predvodnice EU, siromaštvo pogađa svako treće dijete, a u Bavarskoj samo 7,2 odsto.

Najveći porast od ujedinjenja

Siromaštvo u Njemačkoj najveće je od ujedinjenja države 1990. godine, a čak 12,5 milijuna Njemaca živi ispod granice siromaštva, piše Dojče vele.

Ulrih Šnajder, koji rukovodi Njemačkom organizacijom za ravnopravnu skrb (paritätischem Wohlfahrtsverband), upozorio je i na veliku razliku između njemačkih bogatih i siromašnih regija.

“Siromaštvo nikada nije bilo na ovom nivou”, rekao je Schneider govoreći o razdoblju nakon ponovnog ujedinjenja države.

Najrizičnije grupe za pad ispod granice siromaštva su nezaposlene osobe, samohrane majke i neobrazovane osobe. U Njemačkoj se u posljednje vrijeme ubrzano povećava i siromaštvo među umirovljenicima.

( Ivan Čađenović )