Prva banka kršila zakon zbog Statisa i Pue
Nezavisni revizor KPMG utvrdio je i nezakonitu izloženost Prve banke prema još dva klijenta - firmama "Lunez One s.r.o" i "Zurekon s.r.o." iz Praga
Kršeći odredbe Zakona o bankama i regulativu Centralne banke, Prva banka Crne Gore izložila je skoro 70 odsto svog kapitala prema samo jednom klijentu. Banka u većinskom vlasništvu premijerovog brata Aca Đukanovića izložila je tako svoj kapital skoro 45 odsto iznad dozvoljenog zakonskog maksimuma.
VIP klijent zbog kojeg je Banka toliko ušla u “crveno” vjerovatno je bila firma “Seven X Aviation”, u vlasništvu firme“Peneseda”, koju je osnovao malezijski pokeraš Vei Seng Pua (Wei Seng Phua). Nezavisni revizor KPMG usput je utvrdio nezakonitu izloženost Prve banke prema još dva klijenta.
Nezavisni revizor KPMG utvrdio je i nezakonitu izloženost Prve banke prema još dva klijenta.
Vei Seng Pua je prošle godine uhapšen u Makau pa kasnije i u Las Vegasu zbog organizovanja ilegalnog klađenja, a FBI ga je označio kao visokorangiranog člana trijade "K14".
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) je u ranijim istraživanjima pokazao da je osim sa ovom, Pua sarađivao i sa "Universal Capital" bankom koja je u većinskom vlasništvu njegovog poslovnog partnera Petrosa Statisa. Obojica su crnogorsko državljanstvo stekli odlukom premijera Mila Đukanovića.
Revizori evidentirali nepravilnosti
CIN-CG je imao uvid u KPMG-ov revizorski izvještaj Prve banke za 2013. godinu. Na strani 32 direktno se (tabelarno) ukazuje na činjenicu da se Banka nedopušteno izložila prema tri klijenta; prema jednom 69,63 odsto, prema drugom 36,41 i trećem klijentu 36,14 odsto.
Na sljedećoj strani piše da se radi o firmama "Seven X", "Lunez One s.r.o" i "Zurekon s.r.o." iz Praga, koje su pobrojane upravo ovim redoslijedom.
Prva banka nije odgovorila na pitanje novinara CIN-a, pa je teško utvrditi na koju se firmu, od pomenute tri, odnosi najveći procenat izloženosti.
Novinar CIN-a je nekoliko puta u posljednjih 15 dana bezuspješno pokušavao telefonski i putem e-maila da stupi u kontakt i sa ovlašćenim revizorom KPMG-a Brankom Vojnovićem, koji je potpisnik ovog izvještaja i trenutno se nalazi u Beogradu.
On je mogao da otkloni nedoumicu na koje se firme odnose procenti izloženosti, ali još važnije - da li se kod naziva Seven X radi o skraćenici za Seven X Aviation ili offshore firmi Seven X Limited iz Hong Konga registrovanoj 20. marta 2013., pod brojem 1878429 kojoj se pravi vlasnik nigdje ne imenuje.
Budući da se za firme Lunez One i Zurekon navodi da su registrovane u Pragu, CIN-CG u dobroj vjeri polazi od pretpostavke da se naziv Seven X odnosi na domaću firmu i to na Seven X Aviation.
Redosljed kojim su ove firme pobrojane kada se u izvještaju govori o izloženosti odnosi upučuje na zaključak da se izloženost od 69,63 odsto odnosila se na firmu "Seven X", odnosno, kako pretpostavljamo na firmu koje je posredno u vlasništvu Vei Seng Pua a registrovana je sa adresom u Ulcinjskoj ulici u Podgorici.
Firmu je 23. novembra 2009. godine osnovao lično Petros Statis. Nakon njega se kao jedini osnivač "Seven X Aviation" 4. oktobra 2012. godine upisuje firma "Peneseda", koju je pod imenom “Really Useful” (u prevodu, “Zaista korisna”) 23. novembra 2010. godine osnovao Vei Seng Pua.
Ovaj Crnogorac malezijskog porijekla je prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS), ostao osnivač u firmi "Peneseda" do 11. decembra 2013. godine. Nakon tog datuma umjesto Pue upisuje se Grk Emmanouil Pairaktaridis. Pairaktaridis je 2011. bio direktor Statisove kompanije Adcapital Montenegro koja je te godine kupila 5,82 odsto akcija Kombinata aluminija Podgorica i tako pokušala doći u poziciju trećeg vlasnika po veličini. Zajedno sa Vladom Crne Gore, mogli su tako steći kontrolni paket u KAP-u. Nakon epizode sa KAP-om, njegovo se ime pojavljuje među većim akcionarima Statisove First Financial banke.
Statis je u Crnoj Gori poznat i kao osnivač firme "Media Nea" koja je vlasnik dnevnih novina "Pobjeda" i "Dnevne novine"
Iz izvještaja revizora proizilazi da je firma "Seven X" u 2013. godini stekla finansijsku obavezu odnosno dugovanje prema Prvoj banci na osnovu nekog kredita, garancije ili sličnog odnosa.
Na strani 34 revizorskog izvještaja navedeno je da sopstvena sredstva banke iznose 22.989.000 eura.
Matematički može da se izračuna da 69,63 odsto izloženosti banke prema klijentu iznosi nešto više od 15 miliona eura na teret sopstvenih sredstava banke.
Ukoliko se 69,63 odsto odnosi na “Seven X Aviation”, kako bi se to moglo zaključiti prema redoslijedu u KPMG-ovu izvještaju, onda je ta firma malezijskog kockara i visokorangiranog člana trijade K-14 dugovala Prvoj banci spomenutih 15 miliona eura.
Kada se saberu izloženosti prema sva tri klijenta Prva banka se prema tim klijentima izložila više nego što iznosi njen cjelokupni sopstveni kapital. Sabrano, radi se o 31 milionu eura izloženosti.
Da stvar bude gora, revizor je u izvještaj unio i "mišljenje sa rezervom" da kapital Prve banke treba umanjiti za iznos od 1.595.000 eura jer je stečena aktiva precijenjena za taj iznos. Ukoliko se taj iznos umanji prema prijedlogu KPMG-a, koeficijent Prve banke pao bi ispod zakonom propisanog nivoa solventnosti od 10 odsto.
Zbog takvog ponašanja Prve banke i kršenja Zakona o bankama, trebala bi da reaguje CBCG. Iz CBCG su nam saopštili da su tokom posljednjeg kvartala 2013. godine izvršili neposrednu kontrolu Prve banke. U odgovoru su objasnili da se tokom takvih kontrola prave izvještaji koji, po članu 113 Zakona o bankama, imaju povjerljiv karakter. Time su se ogradili od potrebe da u interesu javnosti saopšte radi li neka banka mimo zakona.
Ipak, iz CBCG nas uvjeravaju da u svim slučajevima gdje se pokaže da neka banka krši zakonom utvrđene limite zahtijevaju da se izloženost svede u zakonom propisane vrijednosti.
Međutim, podaci o kontrolama nisu baš tako povjerljivi kako tvrde u CBCG, jer se CBCG sakriva iza jednog dijela rečenice koja u cijelosti zapravo glasi: "O izvršenoj kontroli sačinjava se izvještaj. Izvještaj o izvršenoj kontroli ima povjerljiv karakter i ne može se objavljivati djelimično ili u cjelosti bez saglasnosti Centralne banke".
Dakle, ako postoji opravdan interes javnosti ili ako CBCG to naprosto želi, Zakon joj omogućava da objavi izvještaj o kontroli banaka. Zbog toga smo pitali "koji pojedinačni interes banke nadilazi interes javnosti da bude upoznata s time posluje li određena banka u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima ili ne?"
“Ako objavimo izvještaj, urušiće se povjerenje u bankarski sistem”
Na to je CBCG poslala odgovor u kojem se kaže:
“U slučaju Prve banke, zdrave finansijske institucije, koja po svim parametrima zadovaljava propise koji tretiraju ovu materiju, kao i u slučajevima svih drugih banaka u sistemu, Centralna banka je uvijek i dosljedno preduzimala mjere kojima je banku obavezivala da poslovanje dovede u zakonom propisane okvire...
...Što se tiče javnog objavljivanja mjera prema bankama, njihovo javno objavljivanje predstavlja opasno narušavanje konkurentnosti u bankarskom sistemu. Percepcija javnosti o bankama koje se nalaze pod mjerama Centralne banke implicira bojazan o ugrožavanju njihove stabilnosti, što uzrokuje odliv depozita, nelikvidnost i u konačnom nesolventnost banke.
Posljedice bi bile ugrožavanje deponenata i povjerilaca, kao i nesigurnost u bankarski sistem u cjelini.
Pogrešna je premisa da razlozi javnog neobjavljivanja mjera imaju za cilj zaštitu pojedinačnog interesa banke, već naprotiv.
Upravo javni interes predstavlja osnovni razlog zakonskih rješenja kojima se javno objavljivanje mjera generalno zabranjuje i zbog čega izvještaji o kontroli imaju povjerljiv karakter“.
I dok crnogorske banke objavljuju samo onoliko podataka koliko ih na to tjera jedan podzakonski akt, izvještaji banaka u novoj članici EU, susjednoj Hrvatskoj, u prosjeku su barem trostruko duži i detaljniji, te su dio marketinške kampanje o transparentnosti kojom se banka ponosi. Štaviše, na stranicama Sudskog registra (https://sudreg.pravosudje.hr/) javnosti su dostupni čak i nalazi nezavisnog revizora, odluke o raspodjeli dobiti i slično.
Kako je Pua postao crnogorski avijatičar?
Kako bi kupio avion "Lir džet 45" (sada pod reg. oznakom 4O-SEV) proizveden 2000. godine, vlasnik avio-kompanije "Di air" Dragan Ivančević prije više od šest godina uzeo je kredit od 6,7 miliona eura kod Prve banke. Kao obezbjeđenje kredita upisana je hipoteka na avion.
Dragan Ivančević kazao nam je da je kredit uzeo zbog planiranog posla koji je sa tim avionom trebalo da obavlja.
"Nakon kupovine aviona, planirani posao nijesmo dobili i sve se izjalovilo, tako da nijesam mogao da vraćam kredit i Prva banka je aktivirala hipoteku i uzela avion", potvrdio je Ivančević.
Kompanija "Seven X Aviation" postala je krajem 2009. godine vlasnik aviona Prve banke. Ovlašćeni u firmi "Di air" su sa kompanijom "Seven X", potpisali aneks ugovora nakon kojeg je Petros Statis Prvoj banci dao pet miliona eura i dobio vazduhoplov. Razlika do pune vrijednosti podignutog kredita (1,7 miliona eura), ostala je neplaćena.
Ivančević kaže da je posao oko prodaje aviona, tada Statisovoj a danas Puovoj firmi, realizovala Prva banka i da je on samo formalno povezan. Dodao je da je čitav dug prema Prvoj banci trebalo da izmiri firma "Seven X", koja je i dobila avion.
"Sa vlasnikom kompanije koja je kupila avion, nijesam imao nikakvih kontakata. Prva banka je nakon posla sa Grcima tužila moju firmu tražeći da im platim 1,7 miliona eura. Taj spor još nije riješen, i dalje je pred sudom", rekao je Ivančević. Prema njegovim riječima sporni avion "Lir džet 45" nalazi se u Golubovcima, a njegov novi vlasnik ga sada koristi za svoje potrebe. Prema podacima sa sajta "planepictures.net" 3. marta 2012. i 26. juna 2014. godine avion firme "Seven X" snimljen je u Ženevi.
Kršili zakon i u poslovima sa Šarićevim "Česima"
Firma "Lunez One S.R.O." iz Češke koja se spominje u revizorskom izvještaju o nedopuštenoj izloženosti Prve banke poslovno je povezana sa saradnikom Darka Šarića.
Prema katastarskim podacima, ta je firma 20. decembra 2012. godine od Prve banke, preuzela potraživanja u vrijednosti od 7.778.000 eura. Radi se o potraživanjima koja je Prva banka imala prema firmi "Max prestige", koja se prema podacima CRPS-a vodi na Bojana Stanojkovića, optuženog za saradnju sa uhapšenim narkobosom Darkom Šarićem.
Ta firma vlasnica je vrijedne imovine u Budvi, među kojom se nalazi i luksuzni hotel (Max prestige) u Budvi. Firma, koja je preuzela cjelokupan dug "Max prestigea", dio je holdinga iza kojeg stoji, kako piše u češkom registru, of-šor kompanija "Serraghis Loan Manegment ltd“ registrovana na Kipru.
Firma "Max prestige" na osnovu svoje imovine u Budvi od kraja 2008. do sredine 2011. godine od Prve banke dobila je nešto više od 15 miliona eura kredita. Ugovor o prodaji potraživanja firmi "Lunez" potpisan je 15. novembra 2012. godine. Tim ugovorom češka firma se obavezala da će u roku od 10 dana od stupanja ugovora na snagu uplatiti 778 hiljada eura, dok će preostalih sedam miliona uplatiti izdavanjem mjenice u korist banke sa rokom dospijeća od 36 mjeseci od izdavanja mjenice.
Prva banka je, prema podacima iz revizorskog izvještaja, sa zakašnjenjem tek u 2013. dobila dio od 778 hiljada eura. Nije poznato šta je bilo sa mjenicom vrijednom sedam miliona i da li je banka taj novac ikada dobila.
Firmom "Zurekon s.r.o." formalno upravlja izvjesni Martin Šindel, ali je pravi vlasnik ostao nepoznat novinarima CIN-CG. Djelatnost firme je iznamljivanje nekretnina, stanova i poslovnih prostora, ali je slično kao i “Lunez” otkupila potraživanja banke. Radi se o cifri od 13.470.000 eura.
Galerija
( Vladimir Otašević )