Potrebni rendžeri, a ne supermeni u nacionalnim parkovima
Pet nacionalnih parkova zauzima osam odsto teritorije Crne Gore, a imaju svega 37 nadzornika koji rade skoro sve
Iako zauzimaju osam procenata teritorije Crne Gore, pet nacionalnih parkova ima svega 37 nadzornika, a zaposleni u službama zaštite, zbog obima posla i kvalifikacione strukture, daleko su od pojma rendžera kakvi postoje u zapadnoevropskim parkovima.
“Do neke vrste rendžera kao na zapadu mi još nismo došli. Osnovni problem što mi od našeg rendžera očekujemo da bude policajac, prodaje ulaznice, bude vodič, da radi sa djecom, maltene da bude supermen”, kazao je direktor Nacionalnih parkova Crne Gore Zoran Mrdak.
On je naveo da je tokom 2014. godine evidentiran znatno manji broj slučajeva nelegalne gradnje, ali više slučajeva nezakonite sječe šume u odnosu na 2013. godinu.
“Zapadnoevropski parkovi imaju broj nelegalnih aktivnosti koji se mogu prebrojati na prstima jedne ruke, a mi imamo najmanje 150 neleganih aktivnosti godišnje koji su procesuirani”, kazao je direktor Mrdak.
U opis posla nadzornika spada sprečavanje i evidentiranje nezakonitog lova i ribolova, sječe šume, divlje gradnje, saradnja sa lokalnim stanovništvom, edukacija posjetilaca i naplata ulaznica, pružanje pomoći u slučaju požara, poplava, kvantitativni monitoring faune i njihova prihrana, pošumljavanje...
Prodaja ulaznica glavni je prihod u nacionalnim parkovima: prošle godine zaradili oko 750.000 eura
To i podatak da je parkove prošle godine posjetilo rekordnih 230.000 ljudi, a ove godine se očekuje 260.000, navodi na zaključak da se nešto mora mijenjati.
“U saradnji sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori pripremljena je analiza stanja službi zaštite i date preporuke dinamike usvajanja najboljih standarda i praksi obavljanja poslova zaštite u zaštićenim područjima koji se primjenjuju u zemljama EU, a koji bi se u ovoj oblasti primjenjivali u Crnoj Gori. Potrebno je službe zaštite, u što kraćem roku, opremiti materijalno-tehničkim sredstvima, edukovati nadzornike u primjeni ovlašćenja propisanih Zakonom o zaštiti lica i imovine, spasavanju u planinskim predjelima, sticanju osnovnih znanja stranih jezika i metodi obavljanja kontrola na vodenoj površini”, kazao je Mrdak.
On je naveo da je planirano potpisivanje memoranduma o saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove kojim bi se definisali postupci za efikasnije djelovanje.
“Sa MUP-om i Upravom za inspekcijske poslove biće potpisan sporazum kojim je predviđeno da će u policiji biti zadužena osoba kao oficir za vezu, kako bi se brže reagovalo. U narednom periodu kroz donošenje zakonskih propisa insistiraće se na propisivanju strožih kazni za djela koja se izvršavaju na prostorima parkova”, kazao je Mrdak.
Poseban problem je nezainteresovanost građana za taj posao, ali i nedostatak kvaliteta postojećeg kadra, što se vidjelo i kod neuspješnog izbora šefa službe zaštite u NP “Skadarsko jezero”.
“Mi ćemo poništiti oglas za šefa službe zaštite i po treći put, jer nismo zadovoljni kandidatima. Na protekla dva javilo se osam kandidata, od kojih četvoro ne ispunjavaju zakonske uslove. Ostala četvorica su naši radnici koji hoće da budu šefovi i zovu medije i plasiraju neistine. Služba ternutno ima šefa, koji se nije javio na konkurs, a mi smo ga raspisali jer želimo većeg profesionalca. Nije dovoljno samo imati licencu”, smtra Mrdak.
Godišnje se procesuira najmanje 150 nelegalnih aktivnosti, u Evropi toga nema
On je naveo da NPCG nastoje da u bliskoj budućnosti postanu član svjetske krovne organizacije rendžera (IRF).
“Kroz osnivanje asocijacije Parkovi Dinarida, koju čini 55 parkova iz osam zemalja, planirana je obuka nadzornika kroz razmjenu iskustava, kao i projekat unificiranja poslova vezanih za ovo radno mjesto u zaštićenim područjima dinarskog luka”, kazao je Mrdak.
Poseban problem je što je svake godine sve manja podrška iz državnog budžeta.
“Nama su ulaznice sada glavni prihod, od kojih smo prošle godine zaradili oko 750.000 eura. Naš godišnji budžet je oko 1,8 do 1,9 miliona, od čega od države oko 500.000. U Srbiji, na primjer, parkovi 95 odsto prihoda imaju od sječe šume, u Makedoniji, takođe, a praktikuje se i lov. Mislim da je održivi turizam pravac koji moramo slijediti i da princip zarade od sječe šume i lova divljači nije dobar princip”, kazao je Mrdak.
Kao poseban projekat, Mrdak je naveo “potragu” za risom.
“On još nije uslikan u Crnoj Gori, ali ga vjerovatno ima, čim je viđen u Albaniji, Makedonij i Kosovu. Postavili smo foto zamke u NP Prokletije. Prvi put je pokrenut monitoring slijepih miševa“, poručio je Mrdak.
Prvi put znaće se i stanje šuma
Nacionalni parkovi dobili su od norveške vlade projekat od skoro 200.000 eura za inventarizacija šuma.
“Taj projekat trebalo bi da nam kaže na jesen koja je politika upravljanja šumama u NP za duži vremenski period. Sječa je neophodna, ali samo sanitarna, a tada ćemo imati tačan broj oboljelih stabala. Nas inspektor na Lovćenu sada tjera da siječemo oboljelu šumu da bi šuma rasla, da bi razvijala bukova stabla. U Biogradskoj gori ništa ne diramo, tamo je prašuma, na Durmitoru postoje podaci da postoji mnogo oboljelih stabala i da bi trebalo raditi mnogo veću sječu nego što sada radimo, ali zbog zloupotreba iz prošlosti to radimo u manjem obimu”, kazao je Mrdak.
On je kazao da je u planu i monitoring praćenja medvjeda u Biogradskoj gori, a da je u rezervatu Pančeva oka u 2014. godini zabilježeno ukupno 36 parova i 48 mladih jedinki kudravog pelikana, što je najveći broj zabilježen u dužem vremenskom periodu.
Šume za čitanje, staze za bosonoge
Mrdaka je kazao da će ove godine biti uvedeno kajakarenje na Crnom i Biogradskom jezeru, šume za čitanje, staze za boso hodanje, za hodanje krpljama, kao i staze za kros kantri i fri rajd na Durmitoru i Biogradskoj gori.
“Plan je i da u svim parkovima imamo i mini avanturističke centre, a ove godine ćemo ga prvi put raditi na Durmitoru. Od krupnih infrastrukturnih projekata već se radi restoran na Biogradskom jezeru, a planiramo početak gradnje planinarskog doma, za šta treba da se izabere izvođač radova.
Takođe, na proljeće kreće gradnja restorana na Crnom jezeru koji je izgorio, za šta smo dobili donaciju od slovenačke vlade. Od strane Vlade Slovenije je obezbijeđena donacija od 20.000 eura za adaptaciju
Planinarskog doma “Škrka” u NP Durmitor, a tokom ove godine biće završeno i asfaltiranje poslednje dionice panoramskog puta Durmitorskog prstena”, kazao je Mrdak.
( Dejan Peruničić )