U slučaju zloupotreba zaštićenih pronalazaka kazna do 20.000 eura
Predlogom zakona su predviđene novčane kazne od 500 do dvije hiljade eura za fizičko i odgovorno lice u preduzeću koje proizvodi, upotrebljava, nudi na prodaju, stavlja u promet, izvozi, uvozi ili skladišti proizvod izrađen prema zaštićenom pronalasku. Za isti prekršaj, preduzetnik će platiti kaznu od 1,3 hiljade do šest hiljada eura
Predlogom zakona o patentima, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, predviđene su novčane kazne od 500 do 20 hiljada eura u slučaju zloupotreba zaštićenih pronalazaka.
Predloženim zakonom su predviđene novčane kazne od 1,5 hiljada do 20 hiljada eura za preduzeća koja bez saglasnosti proizvode, upotrebljavaju, nude na prodaju, stavljaju u promet, izvoze, uvoze ili skladište proizvod izrađen prema zaštićenom pronalasku ili direktno dobijen postupkom koji je zaštićen patentom.
Iste novčane kazne su predviđene i za preduzeća koja primjenjuju i nude postupak koji zaštićen patentom, odnosno nude i isporučuju proizvode koji čine bitne elemente pronalaska osobama koje nijesu ovlašćene za njegovo korištenje.
Predlogom zakona su predviđene novčane kazne od 500 do dvije hiljade eura za fizičko i odgovorno lice u preduzeću koje proizvodi, upotrebljava, nudi na prodaju, stavlja u promet, izvozi, uvozi ili skladišti proizvod izrađen prema zaštićenom pronalasku. Za isti prekršaj, preduzetnik će platiti kaznu od 1,3 hiljade do šest hiljada eura.
Usvajanje Predloga zakona o patentima trebalo bi da doprinese harmonizaciji sa pravom EU i relevantnim međunarodnim ugovorima u toj oblasti, otklanjanju nedostataka uočenih u praksi, preciznijem regulisanju pojedinih faza u postupku registracije patenata, kao i detaljnijem uređenju postupka sudske zaštite u slučaju povrede prava.
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju je, između ostalog, propisana obaveza da Crna Gora najkasnije pet godina od stupanja na snagu tog dokumenta, garantuje zaštitu intelektualne, industrijske i komercijalne svojine u nivou sličnom kao u EU.
Predloženim zakonom definisana su pitanja vezana za predmet uređenja zakona, njegovu teritorijalnu primjenu, kao i ravnopravnost domaćih i stranih građana i preduzeća u vezi registracije i pravne zaštite pronalazaka. Predlogom je, između ostalog, utvrđeno šta se smatra predmetom pronalaska koji se štiti patentom, kao i šta se ne može smatrati pronalascima.
„Zakonom se utvrđuje subjekat zaštite i pravo pronalazača da u tom svojstvu bude naveden u prijavi, odgovarajućim spisima, registrima, ispravama i publikacijama. Zakonsim dokumentom utvrđena su prava pronalazača koji je stvorio pronalazak u radnom odnosu i organizacije u kojoj je pronalazak nastao“, navodi se u obrazloženju predloženog zakonskog dokumenta.
Predlogom zakona definisano je pokretanje postupka za priznanje patenta podnošenjem prijave nadležnom organu. Uređeno je jedinstvo pronalaska, kao i uslovi pod kojima se jednom prijavom može tražiti priznanje patenta za više pronalazaka.
Predloženim zakonom utvrđeno je pravo prvenstva u slučajevima kada dva ili više pronalazača stvore isti pronalazak. Definisano je i pitanje dostavljanja dokaza koje je podnosilac prijave patenta, koji namjerava da koristi zatraženo pravo prvenstva, dužan da dostavi, rokovi i jezik na kojem se ti dokazi dostavljaju.
U obrazloženju se navodi i da je Predlogom uređeno pravo na podnošenje zahtjeva za priznanje višestrukog prava prvenstva, a propisane su i karakteristike pronalaska na koje se odnosi zahtjev za priznanje jednog ili višestrukog prava prvenstva.
Predloženim zakonom je definisan postupak formalnog ispitivanja prijave i uslova za priznanje patenta, a utvrđeno je i priznanje patenta donošenjem rješenja o priznanju, upisu u registar i izdavanju isprave o patentu i patentnog spisa.
Predlogom zakona je definisano trajanje patenta na period od 20 godina, kao i održavanje prava iz prijave i priznatog patenta plaćanjem propisanih administrativnih taksi. Predviđen je prestanak prava kao posljedica propuštanja plaćanja propisane takse, definisano odricanje od prava i uređen prestanak prava kao posljedica smrti, odnosno prestanka postojanja nosioca prava ukoliko ono nije prešlo na nasljednike, odnosno pravne sljedbenike.
Predloženim zakonom je utvrđeno pitanje podnošenje tužbe za utvrđivanje prava na patent pronalazača, odnosno njegovog pravnog sljedbenika, u slučajevima u kojima je prijavu patenta podnijela neovlašćena osoba ili kada je patent priznat i upisan u registar na ime neovlašćene osobe.
Predlogom zakona je definisan i ugovor o licenci kojim nosilac patenta ili podnosilac prijave može ustupiti pravo korišćenja patenta. Utvrđena je i primjena ugovora o saradnji u oblasti patenata, kao i uslovi za zastupanje i upis u registar zastupnika za patente koji vodi nadležni organ.
( Mina Business )