Bojović: Ljevica u Crnoj Gori postoji samo na papiru
Ljevica je na vlasti, dok, kako je ukazao, društvom dominiraju desničarski “pokliči” i programi, “raskomoćeni su korupcija i kriminal i istovremeno se obnavlja religioznost i klerikalizam”
Ljevica Crnoj Gori postoji samo na papiru, a u političkoj praksi dominiraju ideološki diletantizam i providni socijalni populizam, ocijenio je član inicijalnog odbora Građanskog pokreta Rade Bojović. On je, na pitanje agencije MINA da li u Crnoj Gori postoje autentične ljevičarske partije, odgovorio da između programa, prakse i ideologije u Crnoj Gori se nalaze “rupe bezdanice”. “Vladajuće stranke su deklarativna i međunarodno priznata ljevica iako je njihova politika moralno, ekonomski i socijalno opustošila Crnu Goru”, rekao je Bojović agenciji MINA.
Ljevica je na vlasti, dok, kako je ukazao, društvom dominiraju desničarski “pokliči” i programi, “raskomoćeni su korupcija i kriminal i istovremeno se obnavlja religioznost i klerikalizam”. Znatna većina građana je, kako je dodao, uplašena, osiromašena i politički obezvrijeđena. “Milioneri izrasli iz krila Demokratske partije socijalista (DPS) glume poslovnu elitu, dok su škole i fakulteti postali proizvođači jeftinog znanja i zarobljenog uma. Očigledno je da se ideologija takozvanih ljevičarskih prvaka simbolički svela na otežale novčanike koji se, istine radi, poslovično drže u lijevoj strani sakoa”, rekao je Bojović.
On je objasnio da se, nezavisno od Crne Gore, evropska ljevica posljednjih decenija svela na, kako je naveo, gubitničko koketiranje sa predatorskim kapitalizmom i ideološkom prazninom. Bojović je ocijenio da je u Crnoj Gori i šire, ljevicu “sažvakao” kapitalizam, dok ona nije uspjela da pruži odgovor na savremena pitanja i dileme. “Vladajuća crnogorska ljevica je odnjegovala trgovačke operatere, prevrtljive i koristoljubive političare i vlastoljubive oportuniste. Zato je i logično da bi takvu ljevicu nekadašnji crnogorski komunisti smatrali ideološkim prevarantima i vjerovatno bi je strpali u zatvor”, poručio je Bojović.
On smatra da bi bilo odlično kada bi crnogorsko “rastrojeno” društvo moglo da iznjedri makar jednu modernu i ozbiljnu političku ljevicu koja bi bila spremna da u novim okolnostima revitalizuje ideje pravde, slobode i jednakosti. “Nama ne trebaju brojne fiktivne i neutemeljene ljevičarske partije, već bi bio krupan uspjeh ako bi postojala makar jedna organizacija koja bi na savremen način pokušala artikulisati lijevu političku misao”, objasnio je Bojović. Takva organizacija bi, kako je dodao, trebalo da “demontira deklarativnu vladajuću ljevicu” i istovremeno se posveti temeljnom preobražaju društva. “To podrazumijeva ukidanje koruptivne partitokratije, obračun sa špekulativnim i parazitskim kapitalizmom, smanjenje siromaštva i demotivaciju nerada, afirmaciju tolerantnog i otvorenog društva i investiranje u obrazovni sistem koji će favorizovati prosvijećenog i marljivog građanina i odgovornu društvenu elitu”, zaključio je Bojović.
Komentarišući crnogorsku političku scenu profeseor Zoran Stojiljković, rekao je da većina partija, od vladajućih do pojednih opozicionih, “koketira sa ljevicom”. “Osobenost Crne Gore je da gotovo svi, od vladajućih DPS i Socijaldemokratske (SDP) do opozicionih Socijalističke narodne partije (SNP) ili Pozitivne, koketuju sa lijevim određenjem, a da su u parlamentu, kao nepoželjne ili politički neisplative političke etikete, odsutne tvrdo nacionalistička, ali i liberalna i konzervativna pozicija”, ocijenio je Stojiljković. On je, objašnjavajući da se od ljevice očekuje da podstiče transfer od bogatih ka siromašnima u cilju stvaranja društva blagostanja i široko dostupnog i kvalitetnog obrazovanja i sistema zdravstvenih i socijalnih usluga, naveo da crnogorska vlast sprovodi desnu politiku.
“Ljevičarska vlada, kao i druge vlade u regionu, sprovodi desnu, neoliberalnu politiku koja smanjuje javnu potrošnju i redukuje socijalne transfere pozivajući se na ideologemu da je najbolje prepustiti rešavanje problema tržištu i rezultirajućem privrednom rastu”, rekao je Stojiljković agenciji MINA. Prema njegovim riječima, postavlja se pitanje šta je autentična ljevica i da li se pripadnost tom ideološkom opredjeljenju mjeri izbornim obećanjima ili vladavinskom praksom. “Odnosno da li je kriterijum pripadanja ljevici smanjenje društvenih nejednakosti ili uvećani konto na sopstvenom bankovnom računu”, upitao je on. Stojiljković je, komentarišući najave pojedinih političkih subjekata da će formirati crnogorsku verziju Sirize, naglasio da je neophodno ispitati da li bi program te partije podrazumijevao reviziju javnog duga, ponovne pregovore o kamatama i suspenziju isplate dok se ne stvore i ekonomski uslovi, kao i povećanje poreza na visoke prihode. Program ljevičarske partije bi, kako je ukazao, trebalo da podrazumijeva i veće oporezivanje velikih kompanija, uvođenje posebnog poreza na luksuzna dobra, borbu protiv seljenja kapitala u inostranstvo, nacionalizaciju bivših javnih preduzeća od strateškog značaja (željeznice, aerotransport), nacionalizaciju privatnih bolnica, kao i drugačiji, kritičniji odnos prema NATO savezu.
“Ako najavljene inicijative i rezultiraju pojavom autentične ljevice sa kim bi to ona sarađivala u postojećem političkom polju a da to ne bude tek igra na jednokratni taktički dobitak”, upitao je Stojiljković. Prema njegovim riječima, dok DPS-a drži tu partiju na okupu, do promjene vlasti će teško doći pa opozicione snage u države imaju cilj da stvore utisak da okupljeni mogu dovesti do promjena. "Koalicioni opozicioni savezi u Crnoj Gori za cilj zapravo imaju stvaranje utiska o sposobnosti opozicionih lidera da se okupe zajedno, odnosno uvjerenja da je promjena vlasti uopšte moguća", rekao je Stojiljković, dodajući da je faktor koji ih povezuje želja za promjenom vlasti.
Zbog toga, kako je objasnio, opozicionu strukturu Demokratski front (DF) čine stranke i djelovi stranaka koje pripadaju različitim političkim familijama u širokom luku od konzervativnih nacionalnih (Nova), preko (konzervativno) liberalnih (Pokret za promjene) do "narodnjačko-socijalističkih" (Bulatovićeva frakcija SNP-a). "Pritom, svaki od aktera ima neku svoju računicu. Nova, recimo, ulazeći u DF pokazuje da ne želi imidž političkih ekstremista i traga za pozicijom umerenog, Evropi razumljivog, nacionalno-demokratskog desnog centra, prebacujući optužbe za radikalizam na konto poteza vlasti", ocijenio je Stojiljković. Prema njegovim riječima, pojedine trzavice na liniji DPS-SDP, na jednoj, kao i prekonponovanje opozicije i tendencija nadilaženja “političkog rova srpsko - crnogorske podjele”, na drugoj strani, govore u prilog ocjeni o "odmrznutim podjelama, dinamiziranju političkog života i mogućim izmjenama političkih i izbornih partnera”.
( Mina )