Najveća tajna među tajnama: Njemačke 'Enigma' mašine za kodiranje
Nedovoljno poznati ratni muzej izvan Bostona odlučio je da otkrije ključnu tajnu "Igre imitacije" (The Imitation Game) time što je posjetiocima pružio rijetku priliku da koriste nacističke mašine za šifrovanje koje su u centru pažnje istoimenog filma, nominovanog za Oskara.
Nova izložba bostonskog Muzeja Drugog svjetskog rata zove se "Najveća tajna među tajnama: Njemačke 'Enigma' mašine za kodiranje", i smatra se najvećom javnom izložbom sprava za enkripciju koje su nacisti koristili na bezmalo svakom nivou vojne komunikacije - od onog najbanalnijeg do nivoa vrhunske tajnovitosti.
Među devet izloženih mašina nalaze se i dvije koje posjetioci mogu da koriste za šifrovanje i dešifrovanje sopstvenih poruka.
Osnivač muzeja, istoričar Kenet Rendel (Kenneth Rendell), rekao je da samo Nacionalna bezbjednosna agencija SAD (NSA) posjeduje više mašina "Enigma" nego što je u Bostonu trenutno izloženo.
Prema njegovim riječima, NSA ima 50 "Enigmi" i pozajmljuje ih muzejima širom Amerike.
"Ali, ovo je jedina izložba na kojoj zapravo možete da dodirnete te mašine i da upravljate njima", rekao je Rendel Asošiejted presu u telefonskom intervjuu.
Ono što je izloženo u Bostonu, mnogi zaluđenici za istoriju smatraju jednom od najsveobuhvatnijih zbirki artefakata iz Drugog svjetskog rata na teritoriji SAD.
Prema Rendelovim riječima, film "Igra imitacije" (The Imitation Game), sa Benediktom Kamberbačom (Benedikt Cumberbatch) i Kirom Najtli (Keira Knightley) u glavnim ulogama, možda iskrivljuje neke činjenice i napumpava dramu, ali i dalje u mnogome prikazuje istinu u vezi sa savezničkim naporima da se probije u sofisticirani sistem nacističkih kodiranih komunikacija za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Rendel je rekao da najveće dostignuće filma jeste upoznavanje novih generacija s najvažnijim ratnim doprinosom britanskog matematičara i naučnika Alana Tjuringa, i prikaz legendarne složenosti nacističkih mašina za šifrovanje i dešifrovanje.
"Prava je šteta što mnogi koji su u filmu prikazani nisu doživjeli da vide svoje priče ispričane u javnosti", kazao je Rendel.
On je rekao da film ukazuje na važnost "intelektualne strane" ratovanja, to jest na to kako su se tehnologije, poput kompjutera, radara, avionskih motora i plastike, razvijale i usavršavale tokom ratnih godina.
U vezi s probijanjem sistema šifrovanja, Rendel je ocijenio da su nacisti vremenom ili postali suviše ubijeđeni da niko ne može taj sistem da provali, ili su jednostavno postali neoprezni.
"Ljudska priroda je zaista krupan faktor", rekao je Rendel.
"Pošto je (ta tehnologija) trebalo da bude neprobojna, ljudi su se opustili".
Tjuring, koji je umro 1954. godine od trovanja cijanidom zbog proganjanja kojem je bio izložen jer je bio homoseksualac, naširoko se smatra utemeljivačem kompjuterske nauke. Njegov rad doveo je do razvoja koncepata kakva je vještačka inteligencija.
Film "Igra imitacije" nominovan je za Oskara u osam kategorija, uključujući za najbolji film.
( Beta )