Ukrajina: Separatisti kreću na Mariupolj?
"Vjerujte da smo izgubili Debaljcevo ne zbog napredovanja ruske vojske nego zato što generali odbijaju da preuzmu odgovornost," rekao je Semenčenko
Uprkos zvaničnoj obustavi vatre između snaga ukrajinske vlade i pobunjenika, granatiranje je juče prijavljeno na nekoliko mjesta.
Artiljerijska paljba se čula u Donjecku, najvećem gradu u toj oblasti, gdje se primirje do sada poštovalo.
Ukrajinska vojska je optužila pobunjenike za granatiranje pozicija blizu luke Mariupolj, strateške pozicije između istočnih oblasti i Krima, koji je Rusija pripojila prije godinu.
Vlada u Kijevu najviše strahuje od ofanzive pobunjenika na grad od 500.000 stanovnika i daleko najveći pod njenom kontrolom u dvije istočne pobunjeničke oblasti.
Portparol ukrajinske vojske je rekao da pobunjenici granatiraju selo Širokine, oko 30 km istočno od Mariupolja, i da je poginuo jedan vojnik.
"Za sada nema pokušaja zauzimanja naših položaja. Pobunjenici dovode rezervne snage," dodao je.
OEBS, koji je zadužen za nadgledanje obustave vatre, prijavio je granatiranje blizu grada Debaljcevo, koji je u srijedu pao u ruke pobunjenika.
Semen Semenčenko, član ukrajinskog parlamenta i vođa dobrovoljačkog bataljona Donbas, rekao je za BBC da je za pad Debaljceva kriva ukrajinska vojna komanda i zatražio njenu smjenu.
"Vjerujte da smo izgubili Debaljcevo ne zbog napredovanja ruske vojske nego zato što generali odbijaju da preuzmu odgovornost," rekao je Semenčenko.
Lideri Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke, koji su prošle nedjelje u Minsku dogovorili obustavu vatre, razgovarali su juče preko telefona. Francusko predsjedništvo je saopštilo da su lideri pozvali na „primjenu punog paketa mjera dogovorenih u Minsku“, uključujući potpunu obustavu vatre, povlačenje teškog naoružanja i oslobađanje zatvorenika.
U saopštenju Kremlja se naglašava potreba da se osigura obustava vatre i kaže da su sve strane spremne da podrže rad misije OEBS u Ukrajini.
Ukrajinsko ministarstvo odbrane je saopštilo da je 13 vojnika ubijeno a 157 ranjeno tokom povlačenja iz Debaljceva a da su 82 nestala. Zarobljena su 93 vojnika, kako je prenio Rojters.
"Nemam riječi da to opišem. Duž cijelog puta smo zasipani mecima, gdje god je bilo drveća, pucali su na nas iz mitraljeza i minobacača. Sve su koristili", rekao je Vadim, vojnik iz 30. brigade, za Rojters u Artemovsku, gradu pod kontrolom vlade sjeverno od Debaljceva, gdje su se okupili nakon povlačenja.
I neki vojnici su optužili komandante da su ih ostavili u gradu pod opsadom kada je postalo nemoguće slati nove zalihe.
"Izgledalo je kao da smo napušteni i izdani", rekao je pripadnik 55. ukrajinske brigade.
Bijela kuća je saopštila da je „duboko zabrinuta“ zbog izvještaja o sukobima a vojni komandant NATO, general Filip Bridlav, ocijenio je da primirje nikad nije ni počelo.
"To je obustava vatre samo po imenu", rekao je Bridlav tokom posjete Kosovu.
Moskva je odbacila pozive Ukrajine da mirovne snage Ujedinjenih nacija dođu na istok Ukrajine. Rusija smatra da bi sporazumi iz Minska trebalo da budu osnova za mir, a ne mirovnjaci.
Moskva je ranije predlagala da pošalje svoje mirovnjake ali je OEBS odbacio ulogu Rusije u bilo kakvim snagama, opisujući Moskvu kao "agresora".
"Putin je realna i prisutna prijetnja za baltičke države"
Ruski predsjednik Vladimir Putin je „realna i prisutna prijetnja“ za Estoniju, Letoniju i Litvaniju i NATO se sprema da odvrati bilo kakvu agresiju, rekao je juče britanski ministar odbrane Majkl Falon.
Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Evropske komisije, rekao je da je na granicama NATO potrebno snažnije prisustvo snaga alijanse.
"Agresija Rusije protiv Ukrajine je veoma zabrinjavajuća za baltičke države", rekao je Dombrovskis, bivši letonski premijer, na jednom događaju u Londonu.
"To pokazuje da Rusija nastoji da silom precrta granice Evrope 21. vijeka, i mora se napomenuti da Ukrajina nije prva država koja se suočila sa ruskom agresijom".
"Zabrinut sam zbog Putina", rekao je Falon za "Tajms" i "Dejli telegraf", istakavši da postoji "veoma realna i prisutna" opasnost" da će Rusija usvojiti istu taktiku koju je iskoristila da destabilizuje istok Ukrajine i Krim.
"Brine me taj pritisak na Baltik, način na koji testira NATO. NATO mora biti spreman za agresiju Rusije, kakav god oblik imala. NATO se sprema", rekao je.
Moskva je saopštila da Falonovi komentari prevazilaze diplomatsku etiku i da se takvo karakterisanje Rusije ne može tolerisati.
"Naći ćemo način da odgovorimo na te komentare", rekao je portparol ministarstva spoljnih poslova Aleksandar Lukaševič.
Litvanski ministar spoljnih poslova Linas Linkevičius je ocijenio da Rusija predstavlja prijetnju za širi region, uključujući Moldaviju, koja je u srijedu izabrala proevropskog biznismena za premijera.
"Rusija se ponaša agresivno sada dok mi razgovaramo", rekao je za BBC radio.
Dodao je da bi NATO trebalo da reaguje na bilo kakvu prijetnju teritorijalnom integritetu njegove države.
( Angelina Šofranac )