Lovci na blago iskopali rupu na Žabljaku Crnojevića?

Mještani Žabljaka Crnojevića nijesu slutili da će, dok su napasali stado ovaca na livadi ispod tvrđave, u srednjovjekovnom crnogorskom utvrđenju i nekadašnjoj prestonici, zateći veliku rupu dubine tri i prečnika metar. U malom mjestu na obali Skadarskog jezera, na samoj granici cetinjske i podgoričke opštine, već nekoliko dana se nagađa ko je i zašto iskopao rupu.

Mještani su u tvrđavi pronašli prazne plastične “Jupolove” kante sa kojima je, sumnjaju, vađena zemlja, a jedan od njih je kazao da bi mogli biti u pitanju “lovci na blago”.

Iako je nejasno kako je neko mogao kopati toliko duboko i vaditi kamenje, teško preko pedeset kilograma, a da niko od mještana ne čuje ni glas, jasno je da neko krši zakon.

Zamjenik predsjednika MZ “Žabljak Crnojevića” Tomislav Lopičić kazao je “Vijestima” da je na istom mjestu kopano i prošle godine, ali da se stalo nakon što su mještani pozvali policiju.

“Nakon toga su terenskim vozilima iz nekoliko noći obilazili tvrđavu, ali se nije preduzelo ništa kako bi se spomenik trajno zaštitio od ovakvih i sličnih radnji”, kazao je Lopičić.

Tvrdi da im je gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović obećao da će postaviti rasvjetu na Žabljaku Crnojevića, ali da je sve ostalo na obećanju.

Iz Prestonice Cetinje juče nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti”, ali su u telefonskom razgovoru novinaru saopštili da će to učiniti danas.

Ko i zašto vrši iskope u tvrđavi nepoznato je i Upravi za zaštitu kulturnih dobara, koji su juče, nakon pitanja novinara “Vijesti”, poslali inspektora na lice mjesta i podnijeli krivičnu prijavu protiv NN lica zbog nelegalnog iskopavanja.

Istu prijavu podnijeli su i nakon prošlogodišnjih iskopavanja, koja su “bila usmjerena na nelegalno prikupljanje materijala arheološke starosti.

“Glavni inspektor je konstatovao da su tom prilikom zauvijek izgubljene neke naučne informacije i trajno poremećeni stratigrafski slojevi kao jedan od bitnih pokazatelja istorijskog konteksta ovog kulturnog dobra”, navodi se u odgovoru uprave, kojom rukovodi Anastazija Miranović.

Oni smatraju da je glavni problem “nedovoljna osviješćenost stanovništva o vrijednostima i značaju kulturnih dobara”.

Osamdesetogodišnji Milan Gazivoda pamti kada su u tvrđavi Crnojevića bila smještena osnovna škola i dom kulture, a novinarima je pokazao i kuću gdje je živio učitelj.

“Sramota je šta rade našoj đedovini, sramota prema ljudima koji su poginuli braneći i osvajajući je”, kazao je pokazujući prema spomen-ploči palim borcima.

Nesavjesni građani su kopajući rupu otkrili spoljni kameni zid sa puškarnicom na vrhu, a Gazivoda smatra da je to jedna od prvobitnih zidina Žabljaka Crnojevića, koji je kasnije dograđivan.

Nečiste sile na lokalnom groblju

Građani su prije deset godina, kada su mjesec dana bili bez struje, sumnjali da u Žabljaku Crnojevića žive vampiri i duhovi, o čemu su pisale i “Vijesti”.

Mještani su tada tvrdili da se iz pravca mjesnog groblja uveče čuo lelek i pjevanje, a na krovu jednog stanovnika su, čak, padale kamenice.

“Išao sam ujutro u obilazak tamo kod crkve, u snijegu nije bilo tragova. Prije će biti da se neko povampirio, nego da je nešto drugo”, kazao je tada jedan mještanin. Drugi je tvrdio da ako neko prebaci krpu preko mrtvoga, ili parče pokojnikove robe, tada se on mora dići iz groba “Jedan kapetan se davno diga. Tačno se zna čas kad će da izađe i komanduje vojnicima, svi su ga u selo čujali”, kazao je tada stanovnik sela u kojem živi petnaestak porodica.

( Ivan Čađenović )