Miljanić: Čime će se baviti teroristi kad se vrate u CG nego terorizmom?

Crnogorski poslanici raspravljali su danas o izmjenama Krivičnog zakonika (KZ), koji predviđa zatvorsku kaznu za crnogorske državljane koji direktno ili na drugi način učestvuju u inostranim ratištima, a predstavnici svih partija najavili su podršku tom aktu. Generalna direktorka u Direktoratu za pravosuđe Ministarstva pravde, Branka Lakočević, kazala je da je važnost zakonskog uređenja učešća stranih boraca u sukobima u inostranstvu štetnost, imajući u vidu da je to jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava zagarantovanih medunarodnim konvencijama. Ona je ocijenila da učešće stranih boraca u sukobima može da proizvede ozbiljne bezbjednosne implikacije, da se loše odrazi na države koje i nijesu direktno umiješane u sukobe. „Svaka demokratska država, koja poštuje vladavinu i ljudska prava i suverenitet u obavezi da sankcioniše u domaćem zakonodavstvu učešće svojih državljana u sukobima u inostranstvu”, navela je Lakočević i dodala da se propisivanjem krivičnih sankcija za sve oblike učešća u stranim sukobima preventivno djeluje na potencijalne učinioce. Predloženo je da će se lice koje protivno zakonu, drugim propisima ili pravilima medunarodnog prava vrbuje, regrutuje, priprema, organizuje, rukovodi, prevozi ili organizuje prevoz ili obučava pojedinca ili grupu ljudi u namjeri njihovog pridruživanja ili dejstvovanja u stranim oružnim formacijama kazniti zatvorom od dvije do deset godina. Za one koji neposredno ili preko treće osobe nude, daju, obezbjeđuju, traže, prikupljaju ili prikrivaju fiansijska sredstva, fondove, materijalna sredstva i opremu koja je u cjelini ili djelimično namijenjena za izvršenje ovih djela predviđena je zatvorska kazna od jedne do osam godina.

Globalno i lokalno Poslanik Demokratske partije socijalista, Mevludin Nuhodžić, rekao je da je predloženi tekst dopune KZ važna karika zaštite ljudskih prava i dostojansta. On je kazao da u globanom svijetu terorizam nije samo problem jednog naroda već ključni bezbjednosni izazov sa kojim se bori na unutrašnjem i spoljnom planu, navodeći da je Crna Gora i do sada potvrdila spremnost da doprinese međunarodnom miru i bezbjednosti. “Poslednja dešavanja i stradanja u Parizu, Nigeriji, Bliskom istoku i drugim djelovima svijeta jasno pozivaju sve demokratske države da se uključe u sprečavanje vjerskog radikalizma i terorizma”, kazao je on, navodeći da je posebno važno što je predlog zakona u skladu sa rezolucijom UN o stranim borcima i plaćenicima. Nuhodžić je podsjetio da su se na sjednicama Odbora za odbranu i bezbjedost bavili više puta tim pitanjima, navodeći da su ocijenili neophodnim izmjene KZ i sankcionisanje svih koji učestvuju u ratovima van Crne Gore u stranim vojnim, paravojnim i policijskim formacijama. On je kazao da je u Crnoj Gori kao bezbjednosni izazov prepoznat i dolazak migranata i da je bitno da to ostane u fokusu pažnje ANB-a.“Osim zakonodavne aktivnosti bitno je i posvećeno i aktivno djelovanje nadležnih kao i permanentno praćenje tih pojava iz bezbjednosnog aspekta”. Poslanik Demokratskog fronta, Zoran Miljanić, rekao je da će podržati taj zakon jer je dobar za državu i građane, ali je naveo da je to trebao biti zakon iz Skupštine, a ne iz Vlade. "Radi se o čistoj ljubomori Vlade, zašto da nešto što je dobro za državu i građane potekne iz opozicije, i da štrik koji ste dobili od Savjeta Evrope da je zakon dobar, ne potenkne iz opozicije već da bude Vladin predlog", kazao je on. Miljanić je rekao da nije dobro baviti se samo globalnom dimenzijom problema, već da se treba obratiti veća pažnja i na dešavanja u Crnoj Gori. On je kazao da se ne zna, jer nema zvanične reakcije Vlade , da li je tačno da je Mirza Hakaj iz Stare Varoš poginuo na ratištu u Siriji. Miljanić je podsjetio da je izvjestilac za Crnu Goru Čarls Tanok saopštio da je 300 crnogorskih građana povezano sa terorizmom i da je taj podatak dobio od crnogorskih bezbjednosnih službi, ali da je ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević to demantovao. "Koliko je građana povezano sa terorizmom? Ćuti se o tome koliko je naših građana tamo, i čime će se oni baviti kad se vrate ovamo. Baviće se terorističkim aktima. O tome ne može da se ćuti", upozorio je on. Miljanić je upitao i gdje se oni regrutuju, i šta rade bezbjednosne službe po tom pitanju. "Treba li da se čeka da nam se desi teroristički akt da se tim bavimo? Biće kasno tada. To je najveća opasnost za međunacionalni i vjerski sklad u Crnoj Gori, veće opasnosti nema",dodao je on.

Postoje li centri za obuku terorista u Crnoj Gori? Predstavnik DF Slaven Radunović, najavio je da će taj poliitčki blok podržati Predlog zakona. On je pitao da li je moguće da se dođe u situaciju da građanin, koji bi na bazi svog odnosa prema dogođaju u inostranstvu bio kažnjen zbog toga što bi obukao uniformu neke paravojne institucije za koju se intimno zalaže, mogao da bude po odluci države Crne Gore poslat u isti sukob da se bori na suprotnoj strani. "Vrlo nezgodna situacija i smatram da građani male države poput Crne Gore, nebitno da li će da bude ili ne dio NATO-a, ne treba da učestvuju u militantnim akcijama bilo koje organizacije osim u mirovnim misijama", poručio je Radunović. On smatra da bi bilo nepošteno da neko, protiv uvjerenja bude odlukom Skupštine natjeran da se bori protiv onih za koje bi ratovao. Lakočević je odgovorila da svaka odluka, koju Skupština donese znači da je legitimna. "To znači da na osnovu odluke Skupštine može otići a ta odluka se može donijeti samo u skladu sa našim propisima i sa pravilima međunarodnog privatnog prava", kazala je Lakočević. Draginja Vuksanović iz Socijaldemokratske partije (SDP) kazala je da će se se uvođenjem tog krivičnog djela u potpunosti suzbiti takvi oblici. "Ili će se uticati na one koji eventualno pokušaju da učine ovo krivično djelo, sa ciljem zaštite bezbjednosti države, ustavnog poretka Crne Gore i, što je najvažnije, zaštite najvažnijih ljudskih prava i sloboda koje su zaštićene međunarodnim pravilima i propisima", kazala je ona. Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP), Danijela Marković, poručila je da Crna Gora mora da donese zakon kojim će da kazni one koji učestvuju u stranim sukobima ali i one koji finansiraju i podržavaju te osobe. Ona je navela da ne zna kako će se određene odredbe akta primijeniti u praksi jer su, ocijenila je, nastale za trenutnu primjenu. "Ovo je složena materija koja zahtijeva vrijeme i ne treba da se definiše na brzinu zbog nekoliko slučajeva. Da li na području Crne Gore postoje registrovane terorističke jedinice, odnosno centri za obuku terorista? Zašto je ovolika brzina u donešenju zakona bila?", pitala je Marković.

Šira društvena akcija Poslanik Pozitivne Crne Gore, Srđan Perić, rekao je da će ta stranka podržati zakon jer se njime treba spriječiti dalje učešće u stranim oružanim formacijama ljudi iz Crne Gore, ali je kazao da ih više zanima šta je uzrok i tome i kako ga suzbijati. On je ukazao da je po poslaniku Muhamedu, džihad je najbolji kad se čovjek bavi protiv svojih strasti. Prema riječima Perića, Pozitivnu brine to što ekstremne prilike rađaju ekstremne odkuke,navodeći da se u Crnoj Gori najgore živi tamo gdje žive oni koji odluče da idu na ta ratišta. "Nažalost, značajan broj stanovništva koji nije većinske religije tjeramo da Crnu Goru ne doživljavaju kao svoju zemlju, što nije dobro.Kad marginalizujte jedan narod nije začudo da se negdje donese neka pogrešna ali ekstremna odluka", ukazao je Perić. On smatra da je jedino rješenje za ovu temu integrisanje a ne marginalizoavnje pojedinaca i bavljenje urokom a ne posljedicom. "Posljedica je loša i ovaj zakon treba da je suzbije, ali ako ne sagledamo uzrok bojim se da nijedan zakon neće rješavati ovakve situacije. Danas se to vezuje za ovu grupu ljudi, a sjutra može za neku drugu koja je marginalizovana, a na žalost o njima kao društvo ne brinemo dovoljno", zaključio je Perić. Almer Kalač iz Bošnjačke stranke smatra da pojava gdje državljanin jedne ide na strano ratište je štetna pojava sa dalekosežnim posledicama. "Neophodna je šira društvena akcija. Ne samo da bi se spriječila ta društvena pojava već da bi se spriječilo i stalo na put motivima koji dovode do toga", poručio je Kalač. On je poručio da terorizam ne može biti ideologija nijedne vjere. Nezavisni poslanik Neven Gošović rekao je da će se predloženim dopunama uticati na eventualne izvršioce krivičnih djela čime se ostvaruje i prevencija i da nema razloga da se ne podrži predlog, po svim elementima koji su u njemu sadržani. On je, komentarišući Vladin amandman koji se odnosi na uslovni otpust iz zatvora, o čemu će odlučivati sud, a ne komisija koju formira ministar pravde, kazao da je takvo rješenje korak naprijed i da je to standard u Evropi.

( MINA )