Zakon o minimalnoj zaradi: Negativan stav o predlozima Vučinića
U obrazloženju predloženog zakona se navodi da bi minimalna zarada u tom slučaju sada na nivou Crne Gore iznosila 240 eura neto ili 340 eura bruto i da bi se uvećavala svake godine u skladu sa rastom prosječne zarade i realnim rastom BDP
Predsjedništvo Socijalnog savjeta, uz jedan uzdržan glas, negativno se izjasnilo o predlozima zakona o minimalnoj zaradi i radu, poslanika Demokratskog fronta (DF), Janka Vučinića.
Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja saopšteno je da će se o predlozima Zakona o minimalnoj zaradi i dopuni Zakona o radu razgovarati i na sjednici Savjeta naredne sedmice.
Prema Predlogu zakona o minimalnoj zaradi, ona bi trebalo da iznosi 50 odsto prosječne u državi.
U obrazloženju predloženog zakona se navodi da bi minimalna zarada u tom slučaju sada na nivou Crne Gore iznosila 240 eura neto ili 340 eura bruto i da bi se uvećavala svake godine u skladu sa rastom prosječne zarade i realnim rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP).
“U narednim godinama procentualno učešće minimalne u prosječnoj zaradi bi se usklađivalo za procenat koji je jednak realnom rastu BDP za prethodnu godinu u skladu sa zvaničnim saopštenjem Monstata. Takav način usklađivanja minimalne zarade primjenjivao bi se od 1. juna svake naredne godine, pri čemu će se prosječna zarada obračunavati za cijelu godinu”, navodi se u obrazloženju.
Zakonom o minimalnoj zaradi, kako se dodaje, osigurala bi se odgovarajuća zaštita zaposlenih, poboljšao njihov socijalni položaj i omogućili ravnopravni uslovi poslovanja svih privrednih subjekata.
Prema predloženoj dopuni zakona o radu, Agencija za privremeno ustupanje zaposlenih će moći da angažuje zaposlene samo zbog povećana obima posla i to maksimalno do deset odsto ukupnog broja zaposlenih kod poslodavca i samo na rok kraći od šest mjeseci.
“Poslodavac može angažovati zaposlenog preko Agencije više puta godišnje, pod uslovom da ukupni period angažovanja ne bude duži od šest mjeseci“, navodi se u obrazloženju.
Vučinić, koji je predložio te dopune zakona, ocijenio je da bi se tako ukinula odredba u radnom zakonodavstvu kojom se "izigrao zakon", tako da su radnici i nakon dvije godine, nakon kojih bi trebalo da dobiju stalni ugovor o radu, nastavili da rade na određeno radno vrijeme preko agencija pri čemu još agencije za zapošljavanje zarađuju na račun njihovog iznajmljivanja, odnosno prodavanja kao robe.
( Mina Business )