Ćupić: "Jadran" dozvolu čeka osam godina

Osm godina kompanija „Imobilia“ čeka da dobije dozvolu za gradnju luksuznog hotela sa pet zvjezdica „Jadran“ u Perastu. Vlasnik kompnije “Imobilia“ Branko Ćupić kaže da su uzaludni bili zahtjevi prema zvaničnim državnim institucijama. Gradnju hotela omela je i sporost u donošenju planskih dokumenata.

„Jadran” a.d. je Imobilia d.o.o. iz Budve kupila na međunarodnom tenderu, u novembru 2006. godine. Kupljeni akcijski kapital je, od strane države, blokiran do završetka ugovorene investicije. Prilikom kupovine dobili smo obećanje za administrativnu pomoć u dobijanju potrebnih dozvola za izgradnju hotela Jadran. Odmah po preuzimanju upravljanja Jadranom, raspisali smo pozivni konkurs za izradu idejnog rešenja hotela Jadran, na koji se javilo desetak projektantskih kuća. Svi urađeni projekti dati su na saglasnost u Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture (RZZSK) Kotor i svi odbačeni kao neprihvatljivi. Sa projektovanjem nijesmo mogli ići dalje. Administrativna prepreka, nepostojanje UP Perast, blokirala je sve naše dalje napore za realizaciju projekta. Odmah smo tražili od RZZSK da nam izdaju konzervatorske uslove i da se odrade potrebna arheološka istraživanja. Ista su urađena tek u februaru 2014.godine. Pomoć nadležnih nam je obećavana, ali nikad nije realizovana, o čemu posjedujemo obimnu dokumentaciju“, navodi Ćupić.

On ističe da zbog nepostojanja planskog dokumenta Urbanistički projekan Perast, kako ne bi gubili vrijeme rekonstruišu palatu Smekja, koja čini 50 odsto kapaciteta budućeg hotela „Jadran“.

„Za palatu smo uradili potrebnu projektnu dokumentaciju i dobili saglasnosti. Izvršili smo u potpunosti sve sanacione, konstruktivne i konzervatorske radove, za koje smo dobili pohvale od venecijanskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Smekja, spomenik graditeljstva prvog reda, predstavlja najznačajniji dio budućeg hotela Jadran. Zahvaljujući složenosti i vrijednosti navedenih radova, palata je završena 70 odsto, čime je njena vrijednost višestruko povećana“, ističe Ćupić.

Navodeći da je u decembru 2011. usvojen je DUP Perast, Ćupić dodaje da su se tada ponovo obratili RZZSK-u za izdavanje konzervatorskih uslova.

„Tom prilikom su nas obavijestili da se moraju odraditi arheološka istraživanja (napominjemo da smo mi to od njih tražili još 2007. godine), pa tek onda izdati konzervatorski uslovi. Arheološka istraživanja su završili u februaru, a izvještaj dostavili u martu 2014. godine. Adekvatne konzervatorske uslove još nijesmo dobili. U Ministarstvu turizma smo, zajedno sa ministrom Branimirom Gvozdenovićem, koji se maksimalno založio da pomogne realizaciju našeg projekta održali niz sastanaka. Izložen im je problem nemogućnosti gradnje hotela Jadran. Nijesmo mi krivi zbog kašnjenja usred kog je za nas nastao ogromni finansijski gubitak“, kazao je Ćupić.

Prema njegovim riječima, iznos od 9.580.501,92€ po kamati iz ugovora sa bankom od 8,20 odsto, predstavlja isključivo bankarsko zaduženje za kupovinu „Jadrana“ AD.

„Naglašavamo da treba dodati još 1,5 miliona troškova bankarske garancije i direktnih investicija utrošenih na projekat hotela „Jadran“. Posebno ističem izgubljenu dobit zbog nerealizacije projekta, koja, po studiji „Horwath Consulting“, iznosi najmanje 12.000.000”, kaže Ćupić.

Gubitak od 23 miliona eura ugrozio poslovanje „Bellevue Hotels Group“

“Troškovi i gubitak od 23.000.000,00€, ponavljam, koji nijesu prouzrokovani našom krivicom, nepovoljno su uticali na poslovanje u „Bellevue Hotels Group“, čiji sam vlasnik. Kako kompanija Bellevue Hotels Group, kojom upravlja španski „Iberostar“ čini 10% ukupnih noćenja u hotelima u Crnoj Gori, to dovoljno govori o ozbiljnosti i dobrom poslovanju, tako da bismo izgradnjom novog hotela znatno unaprijedili turističku ponudu Crne Gore i proširili sopstveni biznis.

Pošto se u medijima periodično objavljuju različiti navodi u vezi sa “Jadranom” AD, neophodno je da se javno oglasimo i predstavimo tačne podatke kada je riječ o „Jadranu“ i naporima da ovaj projekat realizujemo“, zaključio je Ćupić.

Rekonstruisali još dvije palate u Perastu

Ćupić je napomenuo da je kompanija pored Smekje, prije 20 godina kupila još dvije palate koje su bile potpuno srušene.

“I to u periodu kada je cijena, u poređenju sa današnjim vrijednostima bila simbolična. Kao kulturno-istorijski spomenici, palate su bile jako zahtjevne za ponovnu izgradnju, odnosno rekonstrukciju i restauraciju. I pored mnogo problema, te različitih zahtjeva od strane RZZSK, palate su rekonstruisane i restaurirane u najboljoj namjeri - da im se vrati stari sjaj, u čemu smo po ocjenama i Zavoda, i svih dobronamjernih ljudi, uspjeli“, kazao je Ćupić.

( Vuk Lajović )