Brinu o Unipromu više nego o državi

Vlada se više brine o kupcu Kombinata aluminijuma Unipromu , nego o svojoj imovini, odnosno naplati svojih potraživanja, kazao je nezavisni poslanik Mladen Bojanić u odgovaru na pitanje da li Uniprom zaslužuje da mu se odobri novi rok za uplatu preostala 24 miliona za imovinu KAP-a.

Uniprom biznismena Veselina Pejovića je u septembru platio samo četiri miliona od predviđenih 28, a zbog sudskih sporova bivših vlasnika protiv KAP-a i stečajne uprave dobio je rok od šest mjeseci (sredina marta) da uplati ostatak. Prema nezvaničnim informacija, on planira da traži novo odlaganje, jer sudski sporovi još traju.

Bojanić je kazao da je zakon jasan i da se stečaj uvodi u svrhu naplate povjerilaca.

“Kad znamo da je Vlada najveći povjerilac i da je jedini način da naplati bar dio svojih potraživanja putem prodaje stečajne mase, odnosno od uplate od 28 miliona eura, onda imamo potpuno suludu situaciju. Vlada se manje brine o svojoj imovini nego o kupcu, tj. Unipromu . I još pokušava da nas ubijedi da je to u interesu građana”, dodao je Bojanić.

On je naveo da je očigledna namjera Vlade da, nakon otvaranja stečaja, pitanje KAP-a gurne u stranu, pravdajući se da je sve u rukama Privrednog suda i stečajnog sudije.

“Razlozi su više nego jasni, treba pustiti vremenu da se zaboravi na sve katastrofalno loše odluke koje su donesene u vezi sa ovim bivšim privrednim gigantom i dugo vremena najbitnije kompanije u Crnoj Gori”, ocijenio je Bojanić.

On je kazao da se ne bi bavio zaslugama Uniproma, već da ga interesuje poštovanje stečajnog postupka i zaštita državnih interesa.

Rok za uplatu ugovorene cijene već je dva puta pomjeran. On za svoj račun prodaje metal i finansira poslovanje KAP-a od 19. jula prošle godine. Garancije povjeriocima da odlaganje neće izazvati smanjenje stečajne mase biće investicije od 10 miliona eura u pogon Elektrolize koje je ugovorio i već započeo Uniprom.

Na pitanje, kako komentariše to da ni poslanici, ni šira javnost pola godine nema podatke o poslovanju KAP-a, iz SNP-a su saopštili da to “nije nimalo dobro”.

“Podsjećamo da je upravo SNP, prije svega mjesec i po, u Skupštini i na matičnom odboru predlagao amandmane na Predlog budžeta koji se tiču poslovanja KAP-a i sprovođenja skupštinskih zaključaka o KAP-u koje Vlada pune dvije godine neće i ne želi da sprovede. Nažalost, nije bilo sluha da se isti prihvate i o problematici povede šira rasprava”, naveli su iz SNP-a.

Iz ove partije kažu da nema nijednog razloga da se odlaže plaćanje kupoprodajne cijene za KAP, niti je to ranije trebalo raditi.

Oni su ponovili da punu odgovornost za eventualnu štetu, po imovinu KAP-a i stečajni postupak, koja može nastati zbog neizmirenja obaveze kupca snose stečajni sudija i upravnik. Ocjenjuju da se zbog toga problematika toka stečajnog postupka u slučaju KAP-a mora raspraviti u Skupštini.

Bojanić je napomenuo da su poslanici opozicije, njih 33, u cilju dobijanja potpune informacije o trenutnim dešavanjima u KAP-u potpisali zahtjev za održavanjem vanredne sjednice Skupštine za 20. februar na kojoj bi se donijela odluka o otvaranju parlamentarne istrage i obrazovanju anketnog odbora u vezi sa prodajom KAP-a, kao i Duvanskog kombinata.

Stečaj u KAP-u uveden je na zahtjev Ministarstva finansija 8. jula 2013. Ukupan dug povjeriocima iznosi 360 miliona eura.

Đukanović: Profit oko četiri miliona

Analitičar tržišta aluminijuma Goran Đukanović procjenjuje da je KAP ”najvjerovatnije ostvario manji profit u drugom dijelu prošle godine”.

“Ali ne vjerujem da se radi o većoj sumi od one koja je već plaćena za KAP u iznosu od četiri miliona ”, naveo je Đukanović.

On smatra, ipak, da bi Vlada trebalo da razmisli o svom kredibilitetu, jer “stalno odlaganje ispunjenja preuzetih obaveza može poslati negativnu poruku i drugim investitorima, da se ne poštuje dogovoreno i preuzete obaveze u kupoprodajnim ugovorima”.

On nije saglasan u potpunosti sa konstatacijom da poslanici i šira javnost pola godine nemaju nikakve podatke o poslovanju KAP-a i navodi da je “nedavno bila informacija o cijeni struje koju će KAP plaćati tokom narednih mjeseci”.

“A to su informacije koje uglavnom nisu dostupne javnosti u svijetu, kada su elektrolize u pitanju. Tačno je, ipak, da nema finansijskih izvještaja o poslovanju, bar meni nije poznato, tako da se ne zna da li KAP posluje sa gubitkom ili profitom”, dodao je Đukanović.

On smatra “da je KAP i dalje jedan zatvoren, netransparentan sistem, gdje pristup imaju samo poslušni i politički podobni, bez obzira na rezultate i moguću korist za KAP”.

“KAP-u je potreban iskusan i profesionalan glavni direktor. To ne može biti neko iz proizvodnje, niti stečajni upravnik koji nema iskustva radeći u aluminijumskoj industriji. Primjera radi, Alba iz Bahreina, jedan od najvećih proizvođača aluminijuma na svijetu, dovela je direktora iz SAD i odlično posluje”, zaključio je Đukanović.

( Milorad Milošević )