Dosta!

Pod ovim uzvikom ili apelom kao da nastaje nova Evropa slobodnih mladih ljudi koji su shvatili da je život da se živi u skladu sa prirodnim zakonima. Priroda nam je dala sve, prije svega nas same, a ukoliko ubijamo živa bića koja su oko nas, pa makar se oni zvala bakterije ili kvasci, to je kao da ubijamo sebe same. Mi smo dio jednog opšteg kosmosa koji funkcioniše po principu koji se zove ŽIVOT.

Pod motom „Muka nam je od vašeg agrobiznisa”, 50.000 demonstranata je uzvikivalo u Berlinu u velikoj povorci od Trga Potsdam do sjedišta Vlade, energično zahtijevajući da se odbaci plan za potpisivanje takozvanog TTIP sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Na ovim manifestacijama je ocijenjeno da će TTIP uništiti POŠTENU poljoprivrednu proizvodnju u Evropi, a time su pozvali i brojne male farmere da se energično odupru ovom sporazumu, jer će u suprotnom ubrzo ostali bez osnovnih sredstava za preživljavanje.

Sporazum TTIP označava skraćenicu za Transatlantsko trgovinsko partnerstvo. Sa osnovnim ciljem da se unaprijedi efikasnost u poljoprivrednoj proizvodnji, da se potrošačima preko megamarketa ponudi brza trgovina i da se ostvari što veći profit. U svijetu prosvijetljenih potrošača ovaj sporazum se zove sporazum „hlorisanog pilećeg mesa“. Kod nas u Crnoj Gori to bi bio sporazum o suvim smokvama jer se kod nas, nažalost, smokve sumporišu u posljednje vrijeme, a potrošači neobaviješteni to kupuju ne znajući koliko je to škodljivo za zdravlje. Ovim sporazumom se ne vodi računa o bezbjednosti hrane.

Pregovori su počeli 2014. godine i ukoliko ih ne zaustave ovi mladi ljudi iz Pokreta Dosta i drugi osviješćeni potrošači, bićemo ubrzo zapljusnuti obiljem jeftine (kao plastične) hrane - što bi rekli, dolazi vrijeme kad neće ni siti gladnome vjerovati. Prevedeno - imaćemo hrane u izobilju, a nećemo se sunuti da je probamo jer ćemo se plašiti za svoj život. „TTIP je ogroman zamajac u službi globalnih koncerna i on će mnoge poljoprivrede u Njemačkoj i širom svijeta ostaviti bez sredstava za preživljavanja”, izjavio je portparol Johan Fric.

On je pozvao evropska udruženja potrošača i NVO koja štite ljudska prava da se pobune i da ukažu da projekat TTIP ruši osnovna ljudska prava na slobodu izbora zdrave hrane. Fric naglašava svu pogubnost slobodne trgovine u prometu hrane, kao i da genetski modifikovana hrana Amerike i industrijska proizvodnja svinjskog mesa u Evropi ne smije da se više trpi. Evropska unija i njeni standardi su se zakleli (vjerujemo da je to istinito) da će se boriti za obezbjeđenje zdrave hrane za svoje stanovništvo.

U Crnoj Gori očekujemo da će se ubrzo pojaviti pokret pod nazivom Dosta bio bih srećan da je ova najnovija akcija ministra poljoprivrede oko vinobrana u mesu početak te akcije. Već 30-ak godina uspješno i uporno radim na edukaciji proizvođača hrane u Crnoj Gori govoreći im - radite sve ono što nije na štetu prirode, kako je veliki Valtazar Bogišić u svom imovinskom zakonu član 15 istakao; narodski rečeno, edukovao sam proizvođače-seljake - proizvodite hranu za tržište kao da proizvodite za svoju djecu. Bogu se nećete zamjeriti, a bićete pobjednici što znači - ostvarićete visok profit.

Dolazi to doba, moji kooperanti, proizvođači zdrave hrane su već brend na tržištu, a to smo pokazali na sajmu u Delta sitiju 20. i 21. decembra 2014. godine, bilo je sve impresivno, izložili smo 68 brendova. Briljantno nas je edukovao prof. dr Božo Mihailović, a naziv sajma je bio inspiritivan “Zdrava hrana je crnogorski brend”.

Impresije o vinobranu

Proizvođač izuzetno kvalitetnog doljanskog vina pokojni Milan Ivanović, moj saborac i drug, ovako je odgovorio jednom izuzetno cijenjenom stručnjaku za vino kada ga je ovaj upozorio “striko Milane, obavezno sumpor (vinobran), jer će ti se u suprotnom vino pokvariti”: Ni prađed, ni đed, a ni ja nijesmo turali sumpor u vino - vino je krv Isusova, a sumpor je iz pakla. Bio je u pravu - kvalitetno vino ne treba sumporisati, sumporišu se samo loša vina. Sumpor dioksid, poznat pod nazivom vinobran je jedno izuzetno otrovno jedinjenje, a koristi se, nažalost, za konzerviranje sirupa, turšija i uopšte kiselog povrća.

Svuda u svijetu vinobran je najstrože zabranjen za konzerviranje mesa. Bio sam ubijeđen da je korišćenje vinobrana kao konzervansa za meso odavno u našoj zemlji daleka prošlost, a izgleda “što se više brijegom evropskih standarda penjemo, to je sve više sumpora”. Za vrijeme vladavine druga Tita u Jugoslaviji sumpor u mesu je bio apsolutno zabranjen, a hljeb se nije smio farbati.

Počeo sam da radim 1974. godine kao mladi inžinjer, pripravnik u mesnoj industriji Agrokombinata (Mesopromet, to vam je ono na Krivom mostu preko puta bolnice), zatekao sam u magacinu ogromne količine vinobrana i nitrita (o nitritima u nekom sljedećem javljanju), ponašao sam se kao Isus prema trgovcima u hramu u Jerusalimu - sve količine vinobrana i nitrita su morale biti uništene. Što bi rekao Njegoš - “nije sramota istinito se pohvaliti”.

Očekujem od mojih kolega tehnologa i agronoma da se maksimalno angažuju da se u Crnoj Gori proizvodi zdrava hrana, da se ne povlači zapadnjačka reka, treba da imamo dovoljno znanja, ljubavi i patriotizma da se oslonimo na našu tradiciju, tako ćemo dati najveći doprinos misiji zakoju smo opredijeljeni, a to je - zdrava hrana za moj narod.

Projekat "Mogućnost proizvodnje i plasmana zdrave hrane u Crnoj Gori"

( Svetozar Radonjić )