Veliki koralni greben postaje smetlište

Prekomjerna industralizacija u blizini Velikog koralnog grebena, kod sjeveroistočne obale Australije, mogla bi nanijeti velike štete jednom od najbitnijih ekosistema na Zemlji, navodi se u najnovijem izvještaju Svetskog fonda za prirodu (WWF) "Veliki koralni greben pod prijetnjom". U izvještaju se upozorava da bi ispuštanje otpada iz proširenih luka moglo imati katastrofalne posljedice po greben koji je pod zaštitom UNESKO-a i nalazi se na Listi izuzetno ugroženih područja svjetske baštine. Kako bi se zaustavilo uništavanje tog već ugroženog ekosistema, WWF je pozvao australijsku vladu da na području Velikog koralnog grebena zabrani odlaganje materijala iskopanog bagerima radi proširenja luka. "Veliki koralni greben je jedno od najbitnijih svjetskih morskih staništa, dom je ugroženih vrsta, bitan je ekonomski pokretač za Australiju, ali je i prirodno bogatstvo cijele planete. Pretvaranje grebena u smetlište je pogrešno rješenje kako za životnu sredinu, tako i za poslovanje jer je gradnja novih luka nepotrebna", izjavio je generalni direktor WWF-a Marko Lambertini. WWF navodi da bi se planiranim proširenjem luka iskopalo 51 milion kubnih metara okeanskog dna, ilustrujući da bi se tom masom njujorški Impajer stejt bilding mogao ispuniti 49 puta. Upozoreno je i da bi najveći dio otpada bio bačen na jako osjetljiva mjesta na grebenu gdje su struje takve da bi mogle pomjerati otpad u radijusu od 80 kilometara. Kopanje bagerima i izbacivanje otpada mogli bi uništiti korale i ugroziti opstanak već ugroženih vrsta poput morskih kornjača. WWF upozorava i da Australija pokušava da više nego udvostruči mogućnost izvoza uglja u državi Kvinslend, iako se postojeći kapaciteti jedva koriste, što je pokazala nezavisna studija kompanije Dalberg global development advisors. Po lanovima, kapacitet Kvinslenda da izveze ugalj povećao bi se za 637 hiljada tona godišnje, dok kratkoročne prognoze predviđaju da cijela Australija godišnje proizvodi 260 miliona tona. Industrija uglja u svijetu je u postepenom padu jer ustupa mjesto obnovljivoj energiji, navodi se u tom izvještaju i dodaje da predloženi radovi nisu neophodni, ali će zato šteta nanijeta grebenu biti nepovratna. "Kako bi se zaštitio greben, ali i 69.000 radnih mjesta koja postoje zahvaljujući njemu, australijska vlada mora da zabrani bacanje otpada i kopanje bagerima duž cijelog Velikog koralnog grebena", smatra direktor WWF-a u Australiji Dermot O'Gorman. Ako se dalje propadanje Velikog koralnog grebena ne zaustavi, postoji bojazan da bi UNESKO ovo područje mogao da uvrsti na listu područja "u opasnosti". Prema izvještaju WWF-a, brojne vodeće banke su se povukle iz finansiranja ovog projekta zbog razornog uticaja koji bi imao na životnu sredinu. WWF apeluje na kompanije da ne investiraju ili učestvuju u projektima koji bi mogli ugroziti Veliki koralni greben, ali i druga područja sa UNESKO Liste svjetske baštine.

( Beta )