Nikšićko pozorište - relaksirano u nove projekte
Pozorište sa dugom tradicijom dobilo je svoj dom, a samim tim i mogućnost da krene sa sopstvenom produkcijom
Nakon deceniju i po podstanarskog života Nikšićko pozorište, koje baštini tradiciju dugu 13 decenija, dobilo je svoj dom, a samim tim i mogućnost da aktivnije krene sa sopstvenom produkcijom.
Predat im je na upravljanje rekonstruisani objekat nekadašnjeg bioskopa “18. septembar “, ukupne površine 2,8 hiljada metara kvadratnih. Pored multimedijalne sale rađene po standardima savremenog pozorišta, filma i muzike, sa 412 sjedišta, urađeni su i foajei, garderobe, šminkernice, baletska sala i koktel salon, upravno-administrativni prostor, kao i ostale prateće tehničke i pomoćne prostorije.
Direktor Nikšićkog pozorišta Zoran Bulajić u razgovoru za “Vijesti“ kaže da će im nova zgada “omogućiti da na visokom profesionalnom nivou realizuju sopstvenu programsku koncepciju“.
"Nikšićko pozorište je od obnavljanja 1999. godine prošlo kroz niz faza a najveći problem je bio podstanarski život. Zahvaljujući investicijama Vlade Crne Gore, njenim institucijama i Opštini Nikšić, Nikšićko pozorište konačno dobija svoj hram. Osim toga, svi subjekti koji se bave kulturom u Nikšiću naći će konačno svoje utočište i uslove za rad koji odgovaraju standardima savremenog teatra i svih drugih kulturnih sadržaja“, kazao je Bulajić.
Podstanarski život iziskivao je znatna finansijska sredstva, a pozorišna umjetnost, kako je kazao Bulajić, je skupa i neprofitabilna djelatnost.
"Za svako izvođenje predstave morali smo plaćati zakupninu od 180 eura, a u zimskom periodu još 125 eura po danu za zagrijavanje. Ako još imamo u vidu da gostujuća predstava sa crnogorske pozorišne scene košta od hiljadu do 1.500 eura, a sa pozorišnih scena iz zemalja okruženje od 1.500 do 2.000, i to za manje i srednje forme, jasno je koliki je to problem bio i kroz koje sve teškoće je prolazilo Nikšićko pozorište. U tom dijelu sada ćemo biti potpuno relaksirani“, kazao je Bulajić.
Sada imaju sopstveni prostor, salu sa mnogo većim kapacitetom, a samim tim i efikasnijom valorizacijom na komercijalnoj osnovi, pa je mnogo lakše i realizovati ono po čemu je Nikšićko pozorište, koje je pored Zetskog doma najstarija institucija te vrste u Crnoj Gori, poznato - sopstvenu produkciju.
“Od obnavljanja pozorišta imali smo 20 premijera. Zahvaljujući Programu podrške prethodne godine ostvarili smo jednu od najsadržajnijih i najuspješnijih programskih koncepcija na godišnjem nivou“, kazao je Bulajić.
Dobijanjem objekta stekli su se uslovi da ova godina bude još uspješnija.
"Nadamo se da ćemo ove godine imati najmanje tri premijere. Prva će biti u aprilu. Neka za sada ostane tajna šta pripremo, ali riječ je o vrlo ozbiljnom projektu koji će u pozorišnoj produkciji, ne samo za nikšićku već i za crnogorsku pozorišnu scenu, sloviti nacionalnim reprezentom. Redovno ćemo na nivou mjesečnih repertoara imati po četiri gostujuće predstave i nastavićemo sa gostovanjem sopstvene produkcije“, obećao je prvi čovjek Nikšićkog pozorišta.
Osim pozorišne produkcije, biće prikazivane i posebne filmske projekcije, a scena pruža mogućnost i za organizovanje muzičkih sadržaja, poput koncerata i opere, dok će se u foajeima održavati izložbe i konferencije.
"Iako u složenim društvenim okolnostima i socio ekonomskim uslovima Nikšićko pozorište je uspjelo da održi pozorišnu nit. Od 2006. do 2009. mi smo za dvije pozorišne sezone, odnosno za vremenski period od godinu i po, imali pet premijera i 15 festivalskih nastupa. Realizovali smo šest festivalskih izdanja, posljednja dva u kooprodukciji sa 'Zahumljem', objavili tri monografije, 18 brojeva časopisa, ažurirali sopstvenu veb stranicu“, kazao je Bulajić.
"Vatreno krštenje“ nova sala imaće 11. februara kada će biti prikazan dokumentarni film “Crna Gora i Veliki rat“, u režiji Branka Baletića i Andra Martinovića, dok će čast da prvi odgledaju predstavu u novoj, modernoj sali imati nikšićki gimnazijalci za koje će 13. februara biti izveden komad Obrada Nenezića “Nobelovci“, u režiji Gorana Bulajića.
Nikšićkom pozorištu nedostaje umjetnički ansambl
U Nikšićkom pozorištu, prema riječima Bulajića, zaposleno je 38 radnika. Uglavnom je riječ o administrativnom, kao i pratećem osoblju vezanom za tehničko-scensku realizaciju. Ono što im nedostaje je umjetnički ansambl.
"Postoji raspoloženje i sa nivoa opštinskog rukovodstva da se sagledaju mogućnosti stvaranja umjetničkog ansambla, prije svega glumačkog. Kada bi Nikšićko pozorište poprimilo status gradskog teatra neuporedivo bi bila povoljnija sopstvena produkcija“, kazao je direktor Nikšićkog pozorišta.
( Svetlana Mandić )