Injac: Rodna ravnopravnost je standard za reformu sektora bezbjednosti

Ona je kazala da prepreka za veće uključivanje žena u sektor bezbjednosti može biti i nedostatak političke volje, ali i neizainteresovanost samih žena da se uključe

438 pregleda0 komentar(a)
ravnopravnost polova, Foto: Shutterstock
03.02.2015. 12:55h

Rodna ravnopravnost je jedan od standarda za demokratizaciju i reformu sektora bezbjednosti, kazala je profesorica na Univerzitetu Donja Gorica, Olivera Injac, poručujući da je u Crnoj Gori broj žena na rukovodećim pozicijima u tom sektoru zanemariv. Ona je kazala da prepreka za veće uključivanje žena u sektor bezbjednosti može biti i nedostatak političke volje, ali i neizainteresovanost samih žena da se uključe.

“Međunarodna i nacionalna iskustva pokazuju da žene nijesu dovoljno prisutne u sektoru bezbjednosti, pa su povodom toga pokrenute brojne međunarodne inicijative”, kazala je Injac agenciji MINA. Prema njenim riječima, za promjenu takvog stanja neophodno je uključivanje svih strana kako bi se to pitanje afirmisalo u državi.

“Dio prepreka je vezan za oba ova sedmenta. Svakako da treba da postoji društvena i politička klima, kao i da se stvore mogućnosti za uključivanje žena u sektor bezbjednosti, te njihovo raspoređivanje na seniorske pozicije, ali s druge strane, žene same moraju unapređivati svoja znanja i pokazivati spremnost da se angažuju”, rekla je Injac, poručujući da je to dvostran proces. Ona je kazala da je u Crnoj Gori veoma mali broj žena na rukovodećim pozicijama u sektoru bezbjednosti, “tačnije, to je zanemarljiv broj”.

“Jedan od standarda za demokratizaciju i reformu sektora bezbjednosti, predstavlja i pitanje rodne ravnopravnosti, a ona je dostižna, ako imate zainteresovanih i sposobnih žena za obavljanje takvih zadataka, samo im treba pružiti šansu i izgraditi kriterijume koji omogućavaju da ravnopravno postanu dio sistema upravljanja sektorom bezbjednosti”, objasnila je Injac. Ona je navela da su u Crnoj Gori, na planu uključivanja žena u sektor bezbjednosti, stvorene određene institucionalne pretpostavke, dok se, kako je navela, dosta konkretnih i sveobuhvatnih aktivnosti planira kroz Vladin Plan aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti 2013-2017. “Jedan od segmenata ovog dokumenta se odnosi na implementaciju Rezolucije Savjeta bezbjednosti (RSB) 1325, koja sadrži mjere za dostizanje rodne ravnopravnosti u sektoru bezbjednosti”, objasnila je ona.

Za razliku od ostalih zemalja Balkana, kako je navela, u Crnoj Gori nije pripremljen Nacionalni akcioni plan (NAP) za implementaciju RSB 1325, čiji je cilj da omogući precizniju i efikasniju implementaciju Rezolucije. “To bi trebalo da doprinese većem uključivanju žena u sektor bezbjednosti i raspoređivanju na menadžerskim pozicijama u institucijama bezbjednosti”, objasnila je Injac.

Ona je ukazala na pozitivan primjer u Vojsci Crne Gore, koja je uputila kadetkinje na školovanje na prestižne vojne akademije u svijetu. “Brojni su argumenti za osporavanje ili podržavanje uključivanja žena u sektor bezbjednosti, ali smatram da će se to stanje mjenjati, samo treba sve više ohrabrivati žene da se osposobljavaju i da vjeruju u sebe”, poručila je Injac.

Ona je, komentarišući prednosti uključivanja žena u sektor bezbjednosti, kazala da su sloboda, jednakost i mogućnost izbora, kao osnovne demokratske vrijednosti društva, preduslov za izgradnju stabilnijeg, bezbjednijeg i efikasnijeg sistema uspostavljanja bezbjednosti.

“Ako pođemo od pretpostavke da žene čine oko 50 odsto ukupne populacije Crne Gore, onda je jasno da je njihovo mjesto i uloga u društvu, značajna i za sektor bezbjednosti”, objasnila je ona. Injac je ocijenila da treba ohrabrivati žene koje imaju kvalitet i vjeruju u sebe, a okolnosti i šanse za njih će se, kako smatra, stvarati i već se stvaraju u sektoru bezbjednosti.

“Na studijskom programu gdje sam angažovana kao predavač, upoznajem mnogo žena koje imaju volju, sposobnost, spremnost i inicijativu, da budu angažovane u sektoru bezbjednosti i da odgovorno obavljaju zadatke”, kazala je ona.

Injac je na rekla da se u Crnoj Gori još osjećaju određeni stereotipi i neprihvatanja, koji su zasnovani na tradicionalnim shvatanjima rodova, ali to je, kako je navela, promjenljivo. “Sve više se izgradjuje svijest o tome, pa na osnovu iskustva koje imam u radu sa profesionalcima iz ove oblasti i studentima, mogu da istaknem da smo spremni u Crnoj Gori za veće uključivanje žena na obavljanju složenijih poslova obezbjedjivanja bezbjednosti”, rekla je ona.