U devetoj deceniji se povlači sa scene
Poslije pjevanja u legendarnim pariskim kabareima, otišla je u Njujork i postala svjetski poznata
Žilijet Greko, ikona francuske šansone i muza egzistencijalista, izjavila je danas da će se povući sa scene poslije turneje zakazane za april.
"Vrlo mi je teško i bolno. Moram da odem sa scene na lijep način. Uskoro punim 88 godina i ne želim da na bini budem starica koja se tetura", rekla je Žilijet Greko.
Sredinom 1940-ih godina, romanopisac Remon Keno i filozof Žan-Pol Sartr napisali su pjesme "Si tu t'imagines..." i "La Rue des Blancs-Manteaux", koje su Žilijet Greko donijele prvi uspjeh u blistavoj karijeri.
Pjevala je i pjesme Žaka Prevera, Bertolda Brehta, Borisa Vijana i Fransoaz Sagan.
Poslije pjevanja u legendarnim pariskim kabareima, otišla je u Njujork i postala svjetski poznata. Po povratku u Pariz 1968. godine, snimila je čuvenu šansonu "Deshabillez-moi".
U autobiografiji "Žižib" - što joj je bio nadimak u djetinjstvu, Žilijet Greko, rođena 1927. godine, pisala je i o hapšenju svoje majke i sestre u Drugom svjetskom ratu, zbog čega se politički angažovala.
Ona se usudila da na koncertu u Čileu 1981. godine, u doba vojnog režima Augusta Pinočea, pjeva samo zabranjene pjesme. Čileanski vojnici su je poslije koncerta otpratili do aerodroma i poslali je prvim avionom natrag u Francusku.
Poslije duge veze s džez-trubačem Majlsom Dejvisom, Žilijet Greko je imala nekoliko brakova. Udala se za glumca Filipa Lemera, potom za Mišela Pikolija i na kraju za Žerara Žuanea, bivšeg pijanistu Žaka Brela.
Među njenim najpoznatijim šansonama su i "Parlez-moi d'amour", "Paris Canaille", "Accordeon" i "Je suis comme je suis".
Glumila je u filmovima "Orfej" (1950) Žana Koktoa i "Dobar dan, tugo!" (1958) Ota Premingera.
( Beta )