Lukšić: Sutorina može ugroziti evrointegracije BiH, ali ne i CG

Šef diplomatije Igor Lukšić kazao je da nema zvanična saznanja da je ambasador Bosne i Hercegovine Đorđe Latinović zadržan u Sarajevu zbog konsultacija i dodao da ima informaciju da je Latinović ranije bio odsutan zbog ličnih razloga.

Lukšić i ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević saslušani su pred Odborom za međunarodne odnose i iseljenike povodom spora sa BiH oko Sutorine.

Lukšić je rekao da je pozicija Crne Gore u tom sporu jasna od poččetka i da ne vidi da se nešto može promijeniti. "Imamo sve više glasova u BiH koji kažu da je ovo nepotrebno otvorena tema. To je politička potreba jedne strukture u BiH koja ne može izrasti u državni stav. Sve i da Predsjedništvo BiH vrati Ugovor o granicama to ne može izazvati da se za Crnu Goru promijeni išta." rekao je Lukšić.

Konjević je kazao da za sve vrijeme pregovora o razgraničenju sa BiH pitanje Sutorine nije otvarano do sada.

Lider Pozitivne Darko Pajović, na čiju su inicijativu saslušani ministri, kazao je da svi očekuju pozitivan ishod u korist Crne Gore, i pitao da li Crnoj Gori može slijediti tužba.

"Ni arbitraža ni otvaranje pred sudom nije moguće ukoliko Crna Gora na to ne pristane, a ne vidim zašto bismo pristali" odgovorio je Lukšić Pajoviću.

Poslanik Demokratskog fronta Goran Danilović ponovio je da je u pitanju politički iskonstruisana afera, i da je pitao Lukšića ko stoji iza nje.

Šef diplomatije kazao je da odbacuje sve tvrdnje da je pitanje Sutorine otvoreno zakulisnim radnjama. Danilović je rekao da je inicijativu o Sutorini podržalo i predsjedništvo SDA, što znači da nije inicijativa nespremna izašla u javnost.

"Kada ne možete da zatvoite pitanje Prevlake, onda otvorite Prevlaku 2, ona se riješi u našu korist, a Prevlaku izgubimo" rekao je Danilović i dodao da ga ne bi iznenadilo da šef diplomatije Kosova Hašim Tači otvori takvo pitanje na istoku Crne Gore.

Poslanik DPS-a Mevludin Nuhodžić rekao je da inicijativa o Sutorini stavlja na "ozbiljnu probu ozbiljnu politiku organa BiH" i rekao da su zagovornici za vraćanje Sutorine BiH Mustafa Cerić i SDP Denisa Bećirovića koji je podnio inicijativu na nedavnim izborima, Cerić na predsjedničkim a SDP na parlamentarnim, doževjeli fijasko.

Poslanik SDP-a Boro Banović rekao je da inicijativu ne treba potcjenivati ma koliko ona bila pogrešna i netačna.

Poslanik DPS-a Nikola Gegaj kazao je da se problemu Sutorine pridaje preveliki značaj, naročito u pojedinim medijima, kao i Koču Danaju za kojeg je kazao da je zanimljiviji medijima u Crnoj Gori nego u Albaniji.

Razgraničenje završeno na pravno valjan i pravedan način

Razgraničenje i utvrđivanje državne granice između Crne Gore i Bosne i Hercegovine (BIH) završeno je na pravno valjan i pravedan način, zaključio je skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike.

Odbor je danas saslušao ministre vanjskih poslova i evropskih integracija i unutrašnjih poslova, Igora Lukšića i Raška Konjevića, povodom novonastalog spora sa BiH oko granice na području Sutorine. Inicijativu za saslušanje podnio je lider Pozitivne Crne Gore Darko Pajović.

Odbor u zaključcima, koje je podržala većina članova tog tijela, navodi da su dvije države priznale jedna drugu i da tada nijedna od strana nije „istakla bilo kakvu rezervu“.

„Odbor očekuje da će parlament BiH u daljem postupku imati u vidu dosadašnju proceduru u izradi Ugovora o državnoj granici i cijeniti usaglašenost dokumenata i njegovo potvrđivanje i ratifikaciju u dva parlamenta“, navodi se u zaključcma.

O zaključcima Odbora nijesu se izjašnjavali poslanici opoziije, Goran Danilović i Milan Knežević, jer nijesu bili saglasni sa odlukom da Odbor o tom pitanju danas donosi zaključke.

Lukšić je kazao poslanicima Odbora da pokretanje pitanja oko Sutorine neće ugroziti evroatlantski put Crne Gore, kao i da je ono, kako je naveo, politički iskonstruisano.

„Naša pozicija je od samog početka jasna i ne vidim apsolutno razlog da se bilo šta tu mijenja“, rekao je on, dodajući da to prozilazi iz činjenice da Crna Gora vodi principijelnu spoljnu politiku čiji je jedan od prioriteta regionalna i dobrosusjedska saradnja.

Takva politika države je, kako je naveo, u skladu i sa proklamovanim ciljevima Crne Gore koji se tiču evropskih i evroatlantskih integracija.

Lukšić je odbacio tvrdnje posalnika opozicije da je pokretanje pitanja oko Sutorine posljedica „dogovora krugova iz Crne Gore i BiH“ ili potrebe da se skrene pažnja s pitanja razgraničenja u Prevlaci.

„Želim da odbacim bilo koju vrstu špekulacije da tu postoji bilo kakav zakulisni dogovor bilo koga, ili da otovrimo ovo pitanje da bi zatvorili ono i tako dalje. Dakle, apsolutno to odbacujem“, poručio je on.

Utvrđivanje državnih granica za Vladu Crne Gore je, kako je objasnio Lukšić, visoko pozicionirani cilj.

On je kazao da situacija nije ista kada je razgraničenje sa Hrvatskom u Prevlaci u odnosu na razgraničenje u području Sutorine.

„Pitanje Sutorine je politički iskonstruisano, to je jedan politički višak koji treba što prije otkloniti, jer su na osnovu višegodišnjih pregovora koje su vodili ekspertski timovi parafirani sporazumi koje su prihvatili Vlada Crne Gore i Vijeće ministara BiH“, objasnio je Lukšić.

On je kazao da su Crna Gora i BiH potpisivanjem tog sporazuma trebalo da budu primjer za cijeli region.

„Naše očekivanje, naše uvjerenje je da će unutrašnje pravne procedure u BiH biti dovedene do kraja uskoro“, rekao je Lukšić.

On, kako je naveo, očekuje da će pravne činejnice i rezultati pregovora nadvladati usku politiku, kao i da će obije države potpisivanjem, kasnije i ratifikovanjem, Ugovora o granici pokazati "snažnu posvećenost saradnji i dobrosusjedskim odnosima".

Konjević je podsjetio na proces pregovora oko granice, kao i ono što je Ministarstvo unutrašnjih poslova uradilo kada je u pitanju razgraničenje.

On je podsjetio da su pregovori oko granice između dvije države završeni i da su Vijeće ministara BiH i Vlada Crne Gore prihvatili odredbe o granicama između dvije države.

kako je rekao, potpisivanjem Ugovora bila bi poslata „pozitivna poruka za države regiona i evropske partnere da države Zapadnog Balkana mogu samostalno rješavati otvorena pitanja“.

Razgraničenje između Crne Gore i BiH je, kako je ponovio, završeno. „I očekujemo da se Ugovor o razgraničenju potpiše nakon internih procedura u BiH“.

„Tokom vođenja pregovora oko granice između dvije države od 2008. godine nikada nije otvarano pitanje Sutorine“, kazao je Konjević.

On je rekao da vjeruje da će, bez obzira na pokrenutu inicijativu, procedura oko ratifikacije Ugovora i ostala dokumenta koja prate tu proceduru biti „relativno brzo završena“, kao i da će je prihvatiti obje države.

Konjević je objasnio da očekuje da će to biti završeno u duhu dobrosusjedskih odnosa i poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta dvije države, kao i unapređenja bilateralnih odnosa.

„To potpisivanje će dati dalji doprinos regionalnoj saradnji a sve u duhu zajedničkog opredjeljenja i zajedničkoj evropskoj perspektivi“, rekao je Konjević.

On je kazao da je pitanje razgraničenja veoma značajno za Crnu Goru na putu integracija, objašnjavajući da mu je zbog toga posvećena posebna pažnja.

Lider Pozitivne Crne Gore Darko Pajović kazao je da i on očekuje da će se pitanje riješiti u korist Crne Gore, pitajući da li postoji mogućnost da se to ipak ne desi tako.

„Šta ako se vaša, a i očekivanja cijele crnogorske javnosti, ne ispune? Da li je očekivana tužba, da li idemo na arbitražu i koliko je Crna Gora uopšte spremna za takav scenario“, upitao je Pajović.

On je pitao i da li spor sa BiH može uticati na evroatlantski put Crne Gore, na šta je Lukšić odgovorio negativno.

Lukšić je, odgovarajući na pitanja Pajovića, kazao da ne vidi razlog da se pitanje koje je već riješeno ponovo prespituje.“Nema razloga da Crna Gora prihvati da se ovo pitanje otvara u međunarodnim organima“.

On je kazao da otvaranje pitanja Sutorine može da posluži samo unutrašnjim političkim potrebama u BiH.

„Sve i da se to desi nema rizika da bi stvar naših granica mogla da se iskomplike“, rekao je on, objašnjavajući da su sve pravne činjenice, kako je naveo, na strani Crne Gore.

Prema riječima Lukšića, pozicija Crne Gore je superiorna i to ne samo zbog pravnih činjenica u slučaju Sutorine. „Može da ugrozi, nažalost, samo evropski put BiH, a ne i Crne Gore“.

On je ukazao i na činjenicu da se stavovi pojedinaca ili pojedinih grupa ne mogu posmatrati kao državni stavovi.

Poslanik Demokratskog fronta Goran Danilović kazao je da je pokretanje pitanja oko Sutorine ispolitizovano.

„Slažem se, vjerovali ili ne, da je ovo politički iskonstruisano pitanje, ali sam htio da vas pitam šta mislite, ko je je to uradio“, poručio je Danilović.

Prema njegovim riječima, pokretanje tog pitanja rezultat je, ne samo unutrašnjih kretanja u BiH, već i dogovorom na realciji Podgorica – Sarajevo. „Mislim da je ova afera dogovorena između krugova u Crnoj Gori i BiH“.

Danilović je ocijenio da je ta pokrenuta kako bi se skrenula pažnja sa problema u razgraničenju sa Hrvatskom u Prevlaci.

Poslanik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić ocijenio je da su pokretanjem pitanja razgranienja u Sutorini okrnjeni dobri odnosi dvije države.

On je, podsjećajući na prošlost regiona i devedesete, kazao da na Balkanu ne bi trebalo pokretati pitanja granica već bi se, kako je naveo, trebalo baviti pitanjem povezivanja dvije države kroz izgradnju bolje infrastrukture.

Mustafić, kako je naveo, vjeruje da će se pitanje Sutorine zatvoriti veoma brzo i da će „predstava oko ambasadora“ biti završena sa obije strane.

Poslanik Pokreta za promjene Koča Pavlović kazao je da je saglasan da je pitanje Sutorine ispolitizovano, dodajući da je ono izmišljeno kako bi bilo upotrijebljeno „na unutrašnjoj sceni dvije države“.

„Ovo je jedna predstava kabaretskog tipa kojim se želi demonstrirati tobožni patriotizam režimskih ministara i njihova briga za državu, dakle predstava koja se odvija u režiji Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP) i njihovih medija“, rekao je Pavlović.

Poslanik Milan Knežević kazao je da se stalno pominju „floskule“ o dobrosusjedskim odnosima, dok Crna Gora nema definisane granice.

„Trenutno Crna Gora ima više otvorenih graničnih sporova nego čovjek koji je pao iz aviona otvorenih preloma. Vaša politika je svačiji drugovi a ničiji prijatelji i to ste potvrdili i u ovom slučaju“, poručio je Knežević.

Čitava priča oko Sutorine, kako smatra, napravljena je jer „smo mi izgubili Prevlaku“.

„Kad izgubimo Prevlaku, reći ćete- dobro je, makar smo sačuvali Sutorinu“, kazao je Knećević.

Posalnik DPS-a Mevludin Nuhodžić ocijenio je da su svi pravni argumenti, kada je u pitanju Sutorina, na strani Crne Gore.

Prema njegovim riječima, inicijativa može biti destruktivna za BiH i on vjeruje da Crna Gora neće biti adresa ni za jednu posljedicu te situacije.

Posalnik SDP-a Borislav Banović podsjetio je na istorijske i pravne činjenice oko Sutorine.

Prema njegovim riječima, uprkos svim činjenicama, pitanju Sutorine se mora pristupiti sa posebnom ozbiljnošću.

( Vijesti online, Mina )