"Metohija": Od crkvenog do političkog koncepta
Upotreba termina "Metohija" je nerijetko izazivala i tenzije među Srbima i Albancima. Srbi navode da upotreba ovog termina ne predstavlja uvredu i nema političke tendencije, dok drugi na to gledaju kao na politički, tendeciozni pojam prema Kosovu
Bez obzira što termin "Metohija" potiče iz srednjeg ili 11. vijeka, i to što je crvkeni, ovaj termin Srbi na Kosovu, uključujući i one unutar kosovskih institucija, i dalje upotrebavaju u zvaničnom ili nezvaničnom, javnom diskursu. Uglavnom ide zajedno uz "Kosovo".
Njegova upotreba je nerijetko izazivala i tenzije među Srbima i Albancima. Srbi navode da upotreba ovog termina ne predstavlja uvredu i nema političke tendencije, dok drugi na to gledaju kao na politički, tendeciozni pojam prema Kosovu.
Istoričari i predstavnici Srpske pravoslavne crkve na Kosovu kažu da "Metohija" podrzumijeva region Dukađinija.
Iguman Sava Janjić iz SPC na Kosovu, objašnjava porijeklo ovog termina:
"Manastirsko imanje na grčkom jeziku se kaže "metohion", u jednini, a množina od "metohion" je "metohija". Znači, riječ "metoh" se koristi danas u Grčkoj i kod nas u manastirskoj terminologiji, za naša manastirska imanja", kaže Janjić.
Kosovski istoričar Jahja Dranćoli kaže da ovaj termin potiče iz vizantijskog vremena, te je kasnije prešao i na ona mjesta gde je ova crkva imala uticaja, naročito nakon 11. vijeka. On dodaje da je ovaj termin u 18. i 19. vijeku, u geografskom smislu, upotrijebio Vuk Karadžić, a potom i naučnici srpske antropologije na čelu sa Jovanom Cvijićem.
Drančoli, međutim, dodaje da bez obzira što su postojale tendencije da se ovaj termin početkom 20. vijeka politizuje, to se desilo sredinom ovog vijeka, odnosno nakon Drugog svjetskog rata.
"Od 1945. uveden je i kao politički koncept, gdje se jedan dio Kosova, oblast Dukađinija, naziva Metohijom, zato što je tamo bio veliki broj crkava. Sve te crkve, naravno, imale su i svoju zemlju. Ali, ta zemlja je bila crkveno bogastvo, a ne političko ili geografsko", kaže on.
Ustav Kosova je izbacio iz upotrebe termin "Metohija" 1974. godine, kada je Kosovo bilo autonomna pokrajina bivše Jugoslavije. Međutim, ovaj termin se početkom 90-ih vraća u upotrebu, dolaskom Miloševića na vlast.
Srbi i danas upotrebljavaju ovaj termin, kao i Ustav Srbije.
Prilikom obraćanja, upotrebljavaju ga i srpski političari koji su dio Vlade Kosova.
Aleksandar Jablanović, ministar za zajednice i povratak u Vladi Kosova, kaže da upotreba "Metohije" nema provokativne tendencije.
"Termin "Kosovo i Metohija" ne postoji da bi nekoga uvredio niti isprovocirao, već je to jedan termin koji mi koristimo od malih nogu, u školi smo tako učeni, i to je nešto što se ne zaboravlja tokom noći, niti postoji potreba da se to zaboravi. Ukoliko nekome smeta neki termin koji vi koristite, onda neću ni da razmišljam o tome koliko bi mu smetalo nešto što sjutra možete da uradite ili ne uradite", kaže Jablanović.
Iguman Sava Janjić smatra da se "Kosovo i Metohija" ne treba politizovati, već se treba depolitizovati.
"To su, da kažem, određene istorijske stvari koje ne bi trebale da se koriste u političkom kontekstu. A, što se tiče naziva "Kosovo i Metohija", ono je sadržano u Ustavu Republike Srbije, dakle još od prije rata. Prema tome, od tada zvanično datira kao naziv za ovaj prostor. Inače, ne bi trebalo da se politizuje i mi se trudimo da do toga ne dođe“, kaže Janjić.
On dodaje da SPC na Kosovu termin Metohija upotrebljava u crkvenim dokumentima. Takođe, on dodaje da crkva poštuje i zakone Kosova, koji regulišu njenu poziciju i prava, kao i zaštitu.
Sociolog, profesor Ismajl Hasani ocjenjuje da se i SPC na Kosovu u nekoliko navrata i uzdržala od upotrebe ovog termina, za razliku od, kako je rekao, ultra-nacionalnih krugova.
On je mišljenja i da upotreba crkvenog termina "Metohija" ne treba da bude od važnosti.
"Ovaj termin se upotrebljava zbog određenih ciljeva, kako bi se ojačala oblast Dukađinija, što nije slučajno. Znači, to je namjerno, a kako bi se prekinuo tzv. etnički albanski pojas u tom dijelu Kosova, te od sjeverne do južne Albanije", ističe Hasani.
Profesor Drancolli kaže da je ovaj termin politički, a ne naučni izum.
"Jasno se zna da na Kosovu živi većinsko albansko stanovništvo. U tom smislu, ovi pojmovi koji se predstavljaju kao recidivi prošlog vijeka, imaju taj cilj, podjelu Kosova na dva dijela", kazao je on.
Ministar Jablanović međutim kaže da se niko ne treba naći uvređenim kada Srbi taj dio nazivaju Metohijom.
"Ako se neko, time što čuje taj izraz Metohija, nađe uvrijeđenim, onda bi trebao da utiče na neke malo šire krugove, pa da se u centralnoj Srbiji u školama ne uči da se to zove Kosovo i Metohija", navodi Jablanović.
S druge strane, profesor Hasani smatra da upotreba termina "Metohija" od strane određenih krugova u Srbiji i na Kosovu, uključujući i srpske političare u kosovskim institucijama, ne pripada pogrdnim nazivima koji su neobični među narodima na Balkanu.
"Upotreba termina "Metohija" podrazumijeva napore za relativiziranjem Kosova kao državnog, političkog i administrativnog organa kojim se može zamijeniti ono što je izgubljeno, zato što je nekada kružila i rečenica "Kosovo - srpska kolijevka". To je nestalo i umjesto toga se sve više koristi "Kosovo i Metohija"", navodi Hasani.
Stručnjak za ustavna pitanja Riza Smaka podsjeća da po Ustavu Kosova postoji samo Kosovo, a ne Kosovo i Metohija, što pojedini i koriste prilikom svakodnevnog obraćanja.
"Oni su građani naše zemlje ali ne uzimaju za osnovu realnost, već arbitrarno smatraju našom zemljom Kosovom i Metohijom", kazao je on.
Profesor Hasani ocjenjuje da će Srbija nastaviti da insistira na upotrebi termina Metohija kako bi se, barem usmeno, obilježila njena prisutnost na Kosovu.
( Slobodna Evropa )