Nezarazne bolesti najveći javnozdravstveni problem

Nezarazne bolesti su vodeći javnozdravstveni problem u svijetu, i od njih godišnje umre više ljudi nego od svih drugih uzroka zajedno, saopšteno je na skupu u Podgorici. Radionicu na temu „Monitoring nezaraznih bolesti i zdravstvenih nejednakosti vezanih za nezarazne bolesti“ organizovao je Institut za javno zdravlje, kao Regionalni zdravstveno-razvojni centar u oblasti hroničnih masovnih bolesti, uz podršku TAIEX-a. Direktor Instituta, Boban Mugoša, kazao je da je opterećenje nezaraznim bolestima vodeći javnozdravstveni problem kako u svijetu, tako i u jugoistočnoj Evropi.

„Nezarazne bolesti nijesu samo vodeći uzrok smrti, već i obolijevanja koja posljedično dovode do nesposobnosti oboljelih“, kazao je Mugoša. Prema njeggovim riječima, od tih bolesti godišnje umre više ljudi nego od svih drugih uzroka zajedno. „Od 56 miliona smrtnih ishoda u 2012. godini na globalnom nivou, za 38 miliona, odnosno 68 odsto, uzrok su bile nezarazne bolesti od kojih su glavne kardiovaskularne, maligne, hronične respiratorne, kao i šećerna bolest“, precizirao je Mugoša.

On je pojasnio da se obolijevanje i umiranje od nezaraznih bolesti uglavnom vezuje za stariju životnu dob. „Ali, ne treba zaboraviti da nezarazne bolesti pogađaju sve dobne grupe. Oko četvrtine smrtnih slučajeva od tih bolesti dogodi se prije 60. godine, dok se oko polovine dogodi prije 70. godine starosti“, naveo je Mugoša. On je kazao da je smanjenje opterećenja nezaraznim bolestima moguće preventivnim aktivnostima na populacionom, i na individualnom nivou za pojedince koji su u visokom riziku da obole ili već imaju neku nezaraznu bolest.

„Regionalni zdravstveno-razvojni centar za nezarazne bolesti, sa sjedištem u Crnoj Gori, ima važnu ulogu u koordinaciji saradnje relevantnih institucija i eksperata u polju kontrole i prevencije tih bolesti“, rekao je Mugoša. Generalni direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu, Mensud Grbović, kazao je da nezarazne bolesti predstavljaju vodeći zdravstveni problem ne samo u Crnoj Gori, nego i u svijetu. „Savremeni stilovi života koji uključuju slabu fizičku aktivnost, povećan unos soli, pušenje, povećan unos alkohola, značajno doprinose opterećenju zdravstvenog sistema ovim bolestima, pa je sistemska reakcija neophodna“, rekao je Grbović.

On je naglasio da je prevencija najbolji vid borbe protiv tih bolesti. Crna Gora je, podsjetio je Grbović, 2008. godine usvojila Strategiju za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti, i njena revizija je u toku kako bi se uskladila sa relevantnim aktima usvojenim u međuvremenu. „Monitoring nezaraznih bolesti predstavlja osnovni instrument na osnovu kojeg svaka država treba da formira zdravstvenu politiku, i prilagodi regulativu u oblasti prevencije nezaraznih bolesti, pa će ova radionica doprinijeti da se monitoring sistemi, po ugledu na savremene evropske, utvrde i usaglase na regionalnom nivou“, naveo je Grbović. Predstavnik Zdravstvene mreže za jugoistočnu Evropu, Aleksandar Berlin, kazao je da se monitoringom radi na rješavanju krupnog problema u jugoistočnoj Evropi.

On je kazao da je za zajedničku akciju neophodan usklađen monitoring i usaglašena metodologija. „Samo kroz jasan monitoring i dosljedan, usaglašen i standardizovan pristup, može se ostvariti koherentan uticaj na nivo zdravstvene mreže za jugoistočnu Evropu, a to će sigurno podržati i Evropska komisija“, poručio je Berlin. Enrike Lojola iz Svjetske zdravstvene organizacije ocijenio je da će zajednički i koordinirani napori više zemalja biti od ključnog značaja za unaprjeđenje prevencije nezaraznih bolesti. „Više zemalja raspolaže različitim vještinama i znanjima, a razmjena tih znanja i iskustava od suštinskog je značaja za postizanje napretka u svim tim državama“, kazao je Lojola.

( Mina )