Lukšić: Pitanja Prevlake i Sutorine neće usporiti pregovore

Neriješeno pitanje razgraničenja sa Hrvatskom i aktuelizovanje priče o Sutorini neće uticati na pregovarački proces Crne Gore sa Evropskom unijom (EU), ocijenio je šef crnogorske diplomatije Igor Lukšić, navodeći da pregovori idu planiranom dinamikom i da očekuje otvaranje još sedam poglavlja ove godine. On je u intervjuu agenciji MINA rekao da su Crna Gora i Hrvatska saglasne da pitanje Prevlake rješavaju pred Međunarodnim sudom pravde, dok je pitanje razgraničenja sa Bosnom i Hercegovinom (BiH) usaglašeno na ekspertskom nivou i, kako je naveo, nema postora za njegovo preispitivanje. „Kad je u pitanju Prevlaka, mozda djeluje da stvari idu sporo, ali aktivno idu u smjeru institucionalnog razrješenja problema“, kazao je Lukšić.

On je podsjetio da su Crna Gora i Hrvatska 2002. godine potpisale privremeni protokol koji reguliše to pitanje i koji je do sada, kako je naveo, uglavnom korektno primjenjivan. „Nesumnjivo je, međutim, da postoji interes obje strane da se to pitanje trajno riješi, za šta postoje dvije opcije - razgraničenje bilateralnim putem, kroz pregovore, i iznošenje slučaja pred neku međunarodnu instancu“, pojasnio je Lukšić. Prema njegovim riječima, očigledno je, uprkos pokušajima, da nije realno doći do adekvatnog bilateralnog rješenja.

„I naši pokušaji da se dođe do neke vrste privremenog rješenja kada je u pitanju eksploatacija podmorja, dakle dijela akvatorija koji nije obuhvaćen privremenim protokolom, ne idu tako lako, s obzirom na to da postoji izražen ekonomski interes obje strane“, kazao je Lukšić. Jasno je, kako je naveo, da je iznošenje slučaja Prevlake pred neku međunarodnu instancu mnogo realnija opcija. „Kao jedno od rješenja, ka kome idemo, je da slučaj iznesemo pred Međunarodni sud pravde. Ta je opcija postojala i ranije, ali nijesmo mogli definisati sve elemente specijalnog ugovora koji otvara put da se predmet iznese pred Sud u Hagu“, rekao je Lukšić.

Kako je pojasnio, da bi dvije strane mogle iznijeti svoje stavove i sučeliti argumente u tom sudu, potrebno je da potpišu specijalni sporazum koji se ratifikuje u parlamentima dvije države i omogućava otvaranje postupka pred sudom. „Mi smo u drugoj polovini prošle godine iskazali naš interes da idemo u tom pravcu. Hrvatska se saglasila, i oni su nam dostavili ekspertsku verziju takvog sporazuma za koju mi smatramo da je dobra osnova koja može da posluži za koncipiranje konačnog teksta, koji bi bio upućen parlamentima“, rekao je Lukšić. On je kazao da narednih dana očekuje intenziviranje komunikacije „kako bismo hrvatskoj strani iznijeli naše stavove i bili u prilici da, ubrzo nadam se, potpišemo specijalni sporazum i uputimo ga u parlamentarnu proceduru“.

Lukšić je naglasio da to što je Hrvatska poslala Crnoj Gori nije predlog za razgraničenje nego, kako je naveo, nužni korak u pravcu otvaranja spora da bi i jedna i druga strana bile u prilici da sudu iznesu argumente. „To je tehnički sporazum kojim se, ukoliko su dvije strane saglasne, otvara postupak, definiše redosljed iznošenja slučaja, način vođenja procesa i tako dalje. U svakom slučaju, imamo potrebu da u još jednoj rundi razgovora provjerimo određena rješenja, kako ne bi bilo ništa sporno“, precizirao je on.

Upitan da li pitanje Prevlake može uticati na evorpski put Crne Gore, i postoji li bojazan da Hrvatska, u nekom trenutku, blokira pregovore, Lukšić je rekao da ne misli da je takav scenario realan, iz više razloga.

Očigledno je, kako je naveo, da su obje strane zainteresovane da se dođe do trajnog rješenja, što znači da postoji bilateralna spremnost. „Drugo, Hrvatski sabor je donio rezoluciju o evropskim integracijama ističući da neće bilateralna pitanja koristiti kao instrument za usporavanje pregovora drugih država sa EU. Dakle, u ovom trenutku to ne izgleda kao realan scenario, i zaista vjerujem u naš skori dogovor nakon otvaranja postupka pred sudom u Hagu i donošenje konačne presude“, naveo je Lukšić. Upitan da lina pregovore može uticati činjenica da su pojedini političari u BiH pokrenuli pitanje Sutorine koja, po njihovom mišljenju, treba da pripadne toj državi, i da se sa time otvara još jedno sporno pitanje sa susjedima, Lukšić je rekao da to pitanje ni u BiH još nije dobilo formalizaciju bilo koje instance.

Svaka zemlja, pojasnio je, ima način na koji neki međunarodni ugovor u unutrašnjoj proceduri dovodi do ratifikacije. „BiH se opredijelila za još jednu provjeru načina na koji je ovaj postupak vođen ranije. Međutim, po nama tu nema postora za bilo kakav razgovor ili preispitivanje onoga što je već ranije na ekspertskom nivou usaglašeno“, kazao je Lukšić. On je podsjetio da je Sporazum o razgraničenju parafiran, i da je „prošao Vladu Crne Gore i Vijeće ministara BiH“.

„Jedino preostaje je da se potpiše i ratifikuje, i time zaista bude dobar primjer kako države na ovim prostorima mogu rješavati bilateralna pitanja kroz dijalog i dobrosusjedske odnose“, dodao je Lukšić. On je ocijenio da je to pitanje nepotrebo otvoreno, i da se time samo doprinosi političkim tenzijama u regionu. „Nadam se da će, u narednim sedmicama i mjesecima, BiH donijeti odluku da potpiše sporazum koji je već parafiran. Što se tiče implikacija na pregovarački proces, ne vidim da bi to ni na koji način moglo da utiče na pregovore Crne Gore sa EU“, kazao je Lukšić.

On je ocijenio da pregovori Crne Gore sa EU idu planiranom dinamikom. „Sve što smo planirali kada smo ušli u ovu fazu pregovora odvija se željenim tempom. Već je otvoreno 16 poglavlja“, rekao je Lukšić. Prema njegovim riječima, ova godina je jako važna što se tiče nastavka pregovora.

„U prvoj polovini naredne godine očekuje nas ocjena da li smo ispunili privremena mjerila kada su u pitanju poglavlja 23 i 24. Ne treba ispustiti iz vida da je to temelj pregovaračkg procesa i da dalji napredak Crne Gore, odnosno otvaranje novih i zatvaranje već otvorenih poglavlja, podrazumijeva i konstantan napredak u oblasti vladavine prava“, naglasio je Lukšić. On je podsjetio da su u prethodnom periodu donesene ustavne promjene, „ekipiran, u najvećem dijelu, pravosudni sistem, a predstoji i usvajanje jednog broja zakona uskoro u parlamentu“. „Preostaje da primjenom zakonskih rješenja dokažemo da naše institucije mogu posvećeno i kvalitetno dovesti proces do kraja – od istražnih radnji, podizanja optužnice, kvalitetnog i transparentnog sudskog postupka, do toga da možemo reći da postoji bilans rezultata, da institucije funcionišu i da mogu, u bilo kom slučaju, kredibilno i u skladu sa najboljom evropskom praksom da presuđuju“, naveo je Lukšić.

On je naglasio da nije bitno samo usvajanje zakona, nego pokazati da Crna Gora ima instituciomalni kapacitet da primjenjuje zakone. „Ne treba, naravno, ignorisati ekonomsko upravljanje i reformu javne uprave, ali ipak će i Evropska komisija i zemlje članice u narednom periodu dominantno ocjenjivati naš uspjeh kada su u pitanju ova poglavlja“, pojasnio je Lukšić.

Važno je, kako je naveo, da su u Crnoj Gori svi toga svejsni. „U ovom trenutku imamo pripremljene pregovaračke pozicije za još sedam poglavlja, i na to bi stavili akcenat ove godine. Ako sve bude išlo kako treba, mislim da bi do kraja naredne godine trebalo da imamo sva poglavlja otvorena, što bi bio solidan tempo pregovaračkog procesa“, zaključio je Lukšić.

( Mina )