Fridom haus: Crna Gora među slobodnim zemljama

Slobode u svijetu pretrpjele su uznemirujući pad u prošloj godini kod 60 odsto svjetske populacije koja živi u državama koje nijesu u potpunosti slobodne, navedeno je u izveštaju organizacije Fridom haus /Freedom house/, koja je Crnu Goru svrstala među slobodne zemlje. Kako se navodi u izvještaju „Sloboda u svijetu 2015“, koji je danas objavljen na sajtu organizacije za ljudska prava Fridom haus, Crna Gora se nalazi među zemljama koje su označene kao slobodne, sa ocjenom tri za politička prava i ocjenom dva za građanske slobode. U izvještaju je pojašnjeno da se politička prava i građanske slobode ocjenjuju ocjenama od jedan do sedam, pri čemu jedan predstavlja najviše slobode, a sedam najmanje. Fridom haus uvrstio je i Srbiju i Hrvatsku među slobodne zemlje, dok je za Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Albaniju i Kosovo navedeno da su djelimično slobodne. U izvještaju, kojim je obuhvaćeno stanje sloboda u 195 zemalja i 15 teritorija u prošloj godini, navedeno je da je 61 zemlja postala manje slobodna u 2014, dok je u samo 31 došlo do unapređenja sloboda, prenosi Tanjug. Od 195 zemalja, za 89 je navedeno da su slobodne, njih 55 je djelimično slobodno, dok se za 51 zemlju navodi da nijesu slobodne. U izvještaju je zaključeno da su agresivnije taktike autoritarnih režima i porast broja terorističkih napada doprinijeli uznemirujućem opadanju globalnih sloboda u 2014. godini i to devetu godinu zaredom. U dokumentu je upozoreno da je terorizam imao „razoran uticaj“ na Bliskom istoku i u zapadnoj Africi, podsjećajući na djelovanja grupa koje ubijaju pripadnike snaga bezbjednosti, ali i civile, zatim otimaju strane državljane i ubijaju ili porobljavaju pripadnike vjerskih manjina. Sirija, u kojoj je građanski rat ušao u četvrtu godinu, a ekstremistička grupa Islamska država proširila svoju kontrolu, uvrštena je među „najgore zemlje“ po pitanju poštovanja sloboda. U tom regionu je Tunis proglašen izuzetkom i navodi se da su u toj zemlji održani demokratski izbori prema novom Ustavu. Tunis je postao jedina zemlja iz arapskog svijeta koja je dobila status slobodne zemlje. U izvještaju se pominje, kako je navedeno, i ruska invazija na Krim. Krim, koji je analiziran prvi put odvojeno, dobio je oznaku da nije slobodan zbog toga što su Tatari i drugi koji se protive aneksiji Moskve, kako se navodi, lišeni svojih prava. Za Rusiju je navedeno da nije slobodna zemlja, a u izvještaju se kritikuje vlada predsjednika Vladimira Putina za obračun sa neistomišljenicima i za klevećenje gej osoba. Fridom haus je pohvalio Zapad zbog uvođenja sankcija Rusiji, kao i zbog stvaranja koalicije, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), za obračun sa džihadistima Islamske države. Organizacija, međutim, kritikuje „lidere demokratija koji se takmiče za naklonost Kine“, dok se egipatski predsjednik Abdel Fatah al Sisi „tretira kao snažan vladalac i partner u borbi protiv terorizma“, iako, kako se ocjenjuje, i Kina i Egipat guše politička i građanska prava. Fridom haus podsjeća i na izvještaj američkog Senata o tehnikama mučenja nad osumnjičenima za terorizam poslije terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001, a pominje se i serija protesta koja je prošle godine uslijedila zbog ubistava nenaoružanih Afroamaerikanaca u Njujorku i Misuriju. Fridom haus u izvještaju ističe „kontinuiran neuspjeh tužioca da obezbijede optužnice protiv odgovornih policajaca“. Bez obzira na te slučajeve, SAD su svrstane u vrh zemalja po stepenu sloboda. Kada je riječ o Latinskoj Americi, Fridom haus je optužila vlasti Venecuele za masovna hapšenja na antivladinim protestima, kao i za povećanje broja pritvorenih političkih zatvorenika. Venecuela je proglašena „školskim primjerom političke i ekonomske disfunkcije u kojoj su toksična mješavina korupcije, lošeg upravljanja i pada cijene nafte doveli su nestašica, rasta inflacije i jače represije“. Američka organizacija za praćenje ljudskih prava kritikovala je Brazil i „druge latinoameričke demokratije“ što su na pogoršanje situacije u Venecueli odgovorile „ćutanjem“. U sličnom tonu su kritikovane azijske demokratije, poput Indije i Indonezije, što nijesu „ohrabrile povratak civilne vlasti na Tajlandu“.

( MINA )