I dalje najviše žalbi na postupke zdravstvenih radnika

Zaštitnicima prava pacijenata u prošloj godini podnesene su 564 pritužbe koje su se, kao i prethodnih godina, najviše odnosile na postupke zdravstvenih radnika ili saradnika, dužinu čekanja na usluge i organizaciju rada zdravstvenih službi.

Sve javne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori su krajem 2010. godine imenovale zaštitnike prava pacijenata, koji su počeli sa radom u januaru naredne godine, a njihova imena, brojevi telefona i e-mail adrese nalaze se na web stranicama Ministarstva zdravlja i javnih zdravstvenih ustanova (JZU).

Iz Ministarstva su agenciji MINA kazali da direktori JZU tom resoru podnose redovne kvartalne i godišnje izvještaje o podnijetim prigovorima pacijenata.

Direktor Direktorata za unaprejđenje i kontrolu kvaliteta, Sanja Simović, pojasnila je da su Ministarstvu do kraja decembra dostavljeni podaci za prvih devet mjeseci protekle godine.

“Zaštitnicima prava pacijenata su za prvih devet mjeseci 2014. godine, podnešena 564 prigovora, koji su se najvećim dijelom odnosili na postupke zdravstvenih radnika ili saradnika, dužinu čekanja na zdravstvene usluge, organizaciju rada zdravstvenih službi. Direktno Ministarstvu podnijeto je oko 140 prigovora”, kazala je Simović.

Prema njenim riječima, u tom resoru su uradili detaljnu analizu prigovora u prethodne dvije godine.

"Detaljnom analizom, 2013. uporedo sa 2012. godinom, utvrđeno je da se najveći broj prigovora (35 odsto u 2013. i 40 odsto u 2012.) odnosi na postupak zdravstvenih radnika ili saradnika, slijede prigovori koji se odnose na organizaciju zdravstvene službe sa (21 odsto u 2013. i 15 odsto u 2012.), dok je vrijeme čekanja na zdravstvene usluge (16 odsto u 2013. i 18 odsto u 2012. godini) na trećem mjestu”, navela je Simović.

“Ministarstvo je, u cilju unaprjeđenja kvaliteta zdravstvene zaštite, a na osnovu zaključka da se najčešći prigovori odnose na postupak zdravstvenih radnika ili saradnika, organizovalo edukativnu radionicu ‘Jačanje vještina zaštitnika prava pacijenata’, za sve zaštitnike i članove komisija za kvalitet zdravstvenih ustanova”

Ona je pojasnila da je analiza prigovora pacijenata, kako na nivou zdravstvene ustanove tako i na nacionalnom, mehanizam za unaprjeđenje ostvarivanja prava pacijenata, postizanje veće dostupnosti i efikasnosti u zdravstvenim uslugama.

Prigovorom pacijenata, kako je navela, zdravstvene ustanove uočavaju moguće slabe tačke u svakodnevnom radu, i pomoć su u njihovom kontinuiranom rješavanju.

“Ministarstvo je, u cilju unaprjeđenja kvaliteta zdravstvene zaštite, a na osnovu zaključka da se najčešći prigovori odnose na postupak zdravstvenih radnika ili saradnika, organizovalo edukativnu radionicu ‘Jačanje vještina zaštitnika prava pacijenata’, za sve zaštitnike i članove komisija za kvalitet zdravstvenih ustanova”, kazala je Simović.

Ona je dodala da su na radionici učestvovali i predstavnici CAZAS-a i Udruženja Roditelji, kao i Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.

“Edukaciju je prošlo oko 70 učesnika iz svih zdravstvenih ustanova, a akcenat je na jačanju vještina komunikacije i medijacije, koje treba da omoguće zaštitnicima bolju komunikaciju sa pacijentima koji imaju prigovor i efikasnije rješavanje podnesenog prigovora”, precizirala je Simović

Ona je kazala da se prigovori koje pacijenti direktno upućuju u Ministarstvo, prosljeđuju zdravstvenim ustanovama na koje se odnose.

“Prigovori za koje je to neophodno se prosljeđuju na dalje postupanje Ljekarskoj komori Crne Gore i nadležnim institucijama sistema”, kazala je Simović.

Prema njenim riječima, cilj radionice je bio i osnaživanje zaštitnika prava pacijenata i preuzimanje aktivne uloge na stvaranju “klime” povjerenja u zaštitnika prava pacijenata, menadžment zdravstvene ustanove, zdravstvene radnike i saradnike putem njihovih medijskih nastupa, a u cilju popularisanja prigovora pacijenta.

“Edukacija zaposlenih u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi o značaju institucije zaštitnika prava pacijenata i prigovora, upoznavanje zaposlenih sa rezultatima analize prigovora na nivou a zdravstvene ustanove, jedan je od načina zajedničkog rješavanja prepoznatih slabosti u odgovarajućoj ustanovi”, smatraju u Ministarstvu.

Iz tog resora su poručili da je rad na upoznavanju pacijenata sa njihovim pravima, načinima ostvarivanja i zaštite tih perava, kontinuiran i zadatak je svih zaposlenih u sistemu.

“Za ovu godinu je planirano angažovanje Ministarstva, zdravstvenih institucija, zdravstvenih radnika, kao i NVO i medija, u cilju podizanja svijesti građana o značaju dobrog informisanja o pravima pacijenata u svim oblastima zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja”, kazala je Simović.

Zakon o pravima pacijenata propisuje da pacijent, kome je uskraćeno pravo na zdravstvenu zaštitu, odnosno nije zadovoljan zdravstvenom uslugom ili postupkom zdravstvenog ili drugog radnika, može podnijeti prigovor direktoru JZU ili Zaštitniku prava.

Po prigovoru pacijenta direktor ili zaštitnik prava pacijenata odmah, a najkasnije u roku od tri dana od podnošenja prigovora, utvrđuje sve okolnosti i bitne činjenice u vezi sa navodima iznijetim u prigovoru i o tome obavještava podnosioca prigovora.

Pacijent koji je nezadovoljan nalazom po prigovoru može se obratiti zdravstvenoj inspekciji, u skladu sa zakonom.

U Mistarstvu smatraju da je povećan broj prigovora pacijenata koji su se odnosili na javne zdravstvene ustanove u 2013. godini u odnosu na prethodnu za 32 odsto, rezultat aktivnosti na boljoj informisanosti pacijenata i unaprjeđenju rada zaštitnika.

Iz tog resora su poručili da je preuzimanje aktivne uloge zdravstvenih ustanova na medijskom popularisanju značaja dobro informisanog pacijenta, značaju prigovora i upoznavanju svih građana sa pravima pacijenata značajno.

Kako se navodi, samo pacijent koji je dobro informisan, može aktivno i efektivno da učestvuje u ostvarivanju prava i da svojim učešćem doprinosi kvalitetu zdravstvenih usluga, unaprjeđenju partnerskog odnosa između pacijenta i zdravstvenog radnika, zadovoljstvu i bezbjednosti.

“Aktivno učešće pacijenta uključuje i njegov prigovor koji se smatra za dobar alat u rukama menadžmenta zdravstvene ustanove, jer predstavlja izvor informacija o funkcionisanju zdravstvenih službi ustanove i putokaz za unaprjeđivanje kvaliteta u njima”, zaključila je Simović.

( Mina )