Najviše žalbi ombudsmanu zbog zdravstvene zaštite i sudskih postupaka
Pritužbe su se odnosile i na pravo na jednakost pred zakonom, pravo na obraćanje nadležnom organu, u vezi državljanstva i 31 pritužba na druga prava
Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda formirala je prošle godine 112 predmeta zbog žalbi uhapšenih osoba, a najčešće primjedbe odnosile su se na neadekvatnu zdravstvenu zaštitu i odugovlačenje sudskih postupaka. Navodi se da su se pritužbe odnosile na Zavod za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS),99, i taj broj je povećan u odnosu na prethodnu godinu, Ministarstvo pravde šest, na Upravu policije četiri i na rad redovnih sudova tri. Kako su kazali, pritužbe na rad ZIKS-a odnosile su se na pravo na zdravstvenu zaštitu, zabranu mučenja i surovog neljudskog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja, zabranu diskriminacije, kao i neizvršavanje sudskih odluka o izrečenoj mjeri bezbijednosti. Pritužbe su se odnosile i na pravo na jednakost pred zakonom, pravo na obraćanje nadležnom organu, u vezi državljanstva i 31 pritužba na druga prava. "To su nedovoljni smještajni kapaciteti, nedostatak sredstava za ličnu higijenu, jednoličnu hrana, nedostatak kulturnih i obrazovnih aktivnosti, razvrstavanje po sobama, ostvarivanje prava na uslovni otpust, amnestiju, prekid izdržavanja kazne, snabdijevenost kantine i cijene artikala, prijem novčanih pošiljki", naveli su iz Ombudsmana. Dodali su da je iz prethodne godine prenijeto 12 nezavršenih predmeta, po pritužbama koje su se odnosile na rad ZIKS-a. "Postupak po pritužbama je okončan u 105 predmeta (primljene u 2013 godini i prenešene iz 2012 godine), a 12 predmeta je prenešeno u 2014 godinu", kazali su iz Kancelarije Ombudsmana. Precizira se da u 60 slučajeva nije utvrđena povreda prava, u 18 slučajeva postupak je obustavljen, jer je u toku postupka otklonjena povreda prava. Najveći broj pritužbi odnosio se na nepružanje adekvatne zdravstvene zaštite, posebno na neblagovremenost, kvalitet zaštite, dug vremenski period čekanja na specijalističke preglede van ZIKS-a, periodični nedostatak medikamenata. "Od ukupno 42 pritužbe koje su se odnosile na zdravstvenu zaštitu u 31 slučaj Zaštitnik nije utvrdio povredu prava, u sedam slučajeva postupak je obustavljen, jer je povreda prava otklonjena u toku postupka, u jednom podnosilac je odustao od pritužbe, dok je u tri slučaja ispitni postupak u toku", precizirali su oni. Zaštitnik je konstatovao i da se slučajevi torture pojavljuju kao pojedinačni i izolovani i da uprava ZIKS-a u takvim slučajevima preduzima zakonske mjere, pokretanjem disciplinskih postupaka i dostavljanjem obavještenja i dokumantacije nadležnom tužilaštvu. Kako su kazali, ovlašćeni službenici Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore redovno provjeravaju sandučiće. »Naši službenici prazne sandučiće postavljenih u organizacionim jedinicama ZIKS-a, svakih 15 dana«, kazali su iz kancelarije Ombudsmana. Oni su naveli broj podnijetih pritužbi uhapšenih preko sandučića Instituciji Zaštitnika je tri ili četiri mjesečno. Upitani na šta se najveći broj pritužbi odnosi, odgovorili su da je to nepružanje adekvatne zdravstvene zaštite, odugovlačenje sudskog postupka i na druga prava uhapšenih lica. "Pritužbe se odnose i na ostvarivanje prava na uslovni otpust, jednoličnu hranu, snabdjevenost kantine i slično", kazali su iz kancelarije Zaštitnika. Oni su naveli da po pritužbama uhapšenih postupa Sektor za zaštitu od torture institucije Zaštitnika. "Budući da se radi o ranjivoj kategoriji ova Institucija ažurno i hitno postupa po pritužbama. Zaštitnik u cilju zaštite njihovih prava ne postupa samo po pritužbama već i po sopstvenoj inicijativi", kazali su oni.
Precizirali su da Zaštitnik reaguje na osnovu saznanja iz medija i neposrednih saznanja o mogućem kršenju ljudskih uhapšenih smještenih u ZIKS-u i drugim institucijama. Naveli su da, pored tog segmenta, Zaštitnik i preventivno djeluje kao nacionalni mehanizam za prevenciju torture (NPM).
"Uloga Zaštitnika kao NPM je da preduzima mjere za sprječavanje mučenja i drugih oblika surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni ili postupaka, sprovođenjem redovnih obilazaka mjesta u kojima se nalaze lica lišena slobode ili oni kojima je ograničeno kretanje", kazali su iz Kancelarije. Precizirali su da se, na osnovu žalbi, u Godišnjem izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, u posebnom poglavlju analizira prava lica lišenih slobode i postupanje Zaštitnika po pritužbama i sopstvenoj inicijativi.
( Mina )