CGO: Kultura sjećanja kao mehanizam za uspostavljanje trajnog mira

Činjenice o svim zločinima iz prošlosti moraju postati stvar opšte kulture i osnovnog obrazovanja i neophodno je, kroz sistem edukacije, stvoriti mogućnost da se one prenesu budućim generacijama, ocijenjeno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

CGO je, povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, ukazao na važnost sprovođenja kontinuiranih akcija kojima se teži razvijanju kulture sjećanja, poštovanja, priznanja i suosjećanja sa svim žrtvama koje je zadesila sudbina najtežeg nasilja i mučenja. „Pojavni oblici fašizma i šovinizma, koji i danas imaju svoje izraze, su snažno upozorenje posljedica neadekvatnog suočavanja sa užasima totalitarne svijesti. Stoga je dužnost svih nas da učinimo sve da se ovaj strašan zločin, koji se dogodio jevrejskom narodu, nikada ne zaboravi“, saopštila je Tamara Milaš iz CGO.

Kako navodi, kultura sjećanja je važna i za postjugoslovensko tlo, koje je prije manje od tri decenije bilo prostor stradanja. „Na njemu je tokom ratnih sukoba najmanje 130 hiljada ljudi izgubilo život, dok sudbina preko 13 hiljada ljudi još uvijek nije razjašnjena“. To, kako je saopštila Milaš, predstavlja ozbiljnu opasnost za stabilnost društva i regiona. „Ako imamo u vidu činjenicu da se kao društvo nijesmo još suočili sa ratnom prošlošću, pogotovo u dijelu nekažnjivosti ratnih zločina i neutvrđivanja cjelovitih činjenica o njima, na šta je CGO mnogo puta ukazivao samostalno, ili kako referentna organizacija Koalicije za REKOM u Crnoj Gori“.

„Takođe, neophodno je kroz sistem edukacije stvoriti mogućnost da se budućim generacijama prenesu činjenice o svim zločinima iz prošlosti, koje moraju postati stvar opšte kulture i osnovnog obrazovanja“, saopšteno je iz CGO. Za oblikovanje takvog vrijednosnog okvira CGO se, kako su podsjetili, zalaže već duži niz godina, sprovodeći mnogobrojne mirovne i obrazovne programe, koji obrađuju teme tranzicione pravde i suočavanja sa prošlošću, što će činiti i ubuduće.

U CGO smatraju da se zadovoljenjem pravde za žrtve može graditi kultura pomirenja, tolerancije i mira, koja je kao primarna vrijednost oblikovala i Evropu poslije Drugog svjetskog rata. 27. januar se, kako su rekli, obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust jer je toga dana 1945. oslobođen koncentracioni logor Aušvic, najveći i najozloglašeniji logor nacističke Njemačke.

„U njemu je bilo deportovano više od 1,3 miliona ljudi iz cijele Evrope, među kojima je bilo najviše Jevreja, a 1,1 milion je ubijeno. Generalna skupština UN je 2005. donijela zvaničnu rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta“, podsjetili su iz CGO. Rezolucija, kako se navodi, apeluje na sve članice UN da poštuju sjećanje na žrtve Holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o historiji Holokausta, a čime se želi pokazati odlučnost da se pomogne u spriječavanju čina genocida u budućnosti.

( Mina )