Kredit za autoput poskupio za 105 miliona eura
Osim troška na kursnoj razlici, povećava se i cijena izgradnje, jer kineski izvođač već ugovora materijal i usluge u dolarima
Kredit kineske Eksim banke od 944 miliona dolara, kojeg je Vlada potpisala krajem oktobra, sada vrijedi 848 miliona eura ili 105 miliona eura više nego na dan potpisivanja.
To je rezultat najvećeg rasta dolara u odnosu na euro, ali i mnoge druge valute u proteklih 11 godina.
Na dan potpisivanja ovog dolarskog kredita 30. oktobra prošle godine, jedan euro je vrijedio 1,27 dolara pa je kredit iznosio 743 miliona eura, a sada euro vrijedi 1,112 dolara.
Iz Ministarstva finansija nedavno su saopštili da će u narednom periodu naći najpovoljniji mehanizam za zaštitu od kursnog rizika u aranžmanu sa Exim bankom, a najkasnije do početka otplate glavnice kredita za autoput Bar-Boljare za šest godina.
Evropska centralna banka namjerno smanjuje vrijednost eura i to će raditi do septembra 2016.
Međutim, zbog kredita uzetog u dolarima bez zaštite od valutnog rizika, problemi počinju već sada kada počinje uzimanje tog kredita. Crna Gora finansira izgradnju autoputa tako što će novac od kineskog kredita povlačiti u trenutku kada kineskom izvođaču treba da plati ratu.
U naredna dva mjeseca država izvođaču treba da plati dvije rate avansa od po 10 odsto procijenjene vrijednosti radova od 809 miliona eura, ili ukupno 162 miliona eura.
Obračun sljedaća rate počeće kada izvođač potroši ovaj novac u izgradnju i iznosiće onoliko koliko bude vrijedila nova faza radova. Međutim kineski izvođač je već počeo da ugovara kupovinu opreme, materijala i nabavku usluga, većinom iz Kine i to u cijenama u dolarima. To znači da će zbog rasta kursa one sada biti mnogo veće u eurima i da će sve to uticati na povećanje procjenjene vrijednosti izgradnje autoputa od 809 miliona eura.
Ugovorom o izgradnji je predviđeno da konačna cijena može biti povećana za 10 odsto zbog nepredviđenih okolnosti a i više od toga ukoliko se usaglase obje strane ili to bude određeno arbitražom. Ukoliko su u postupku procjene troškova izgradnje računate cijene u dolarima prema tadašnjem kursu, one su sada u eurima veće i do 15 odsto.
Ono što treba da zabrine Vladu je to što Evropska centralna banka (ECB) ne želi da zaštiti vrijednost eura, već i podstiče njegov pad emitovanjem novca. Iz ECB su u četvrtak najavili da će od marta uvesti program kupovine državnih obveznica za 60 milijardi eura mjesečno i da će to trajati do septembra 2016. godine. To će imati efekat konstantnog doštampavanja novca i značiće stalni pad vrijednosti eura u ovom periodu. Ova mjera trajaće u prvih godinu i po izgradnje autoputa, kada će biti napravljeni najznačajniji troškovi.
Taj program bi, prema njihovom očekivanju, trebao da podstakne konkurentnost robe iz EU na inostranim tržištima i time povećanja proizvodnju i zaposlenost.
Kredit se može osigurati, ali vrijeme već prolazi
Vlada ima mogućnost da se zaštiti od valutnog rizika u slučaju ovog kredita time što bi se osigurala od njega kroz takozvani hedžing (hedging).
Hedž proizvod, prema definiciji, dozvoljava da investitor transferše valutni rizik na nekog ko želi da učestvuje u obezbjeđivanju njegove investicije od valutnog rizika, za određenu cijenu. Na primjer, u slučaju ovolikog kredita Vlada bi tom fondu uplatila 50 miliona dolara i ono što bi eventualno izgubila na kursnoj razlici u toku otplate kredita dobila bi od tog fonda. U slučaju da dobije na kursnoj razlici kod kredita izgubila bi u ovom fondu.
Međutim, potreban je značajan iznos novca za osiguranje i potrebno je to uraditi što prije, u suprotnom Vlada se kocka novcem građana. Idealno bi bilo da je to urađeno kada je potpisivan kredit, kada već u njemu nema dovoljno elemenata zaštite državnog novca.
( Goran Kapor )