Mulić: 2,8 miliona eura nedovoljno za potrebe razvoja sistema zaštite i spašavanja
On je podsjetio da sa Hrvatskom, Srbijom, Slovenijom, BiH i Makedonijom Crna Gora ima potpisane i bilateralne sporazume o saradnji u oblasti zaštite od prirodnih i drugih katastrofa
Stavljanje u punu funkciju Operativno-komunikacionog centra – OKC 112, planirano je za prvi kvartal ove godine što je i najveći izazov Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova za 2015.godinu, rekao je direktor Drektorata, Mirsad Mulić.
"Kada su u pitanju naši kapaciteti za reagovanje na vanredne situacije možemo konstatovati da su u prethodnom periodu nabavljena značajna materijalno-tehnička sredstva, kao i oprema za spašavanje, prije svega od poplava, međutim nikada sa sigurnošću ne možemo tvrditi da je to dovoljno", rekao je on.
Prema riječima Mulića, ono što je karakteristično jeste da ni bogatije ni spremnije države koje ulažu znatno više u sistem za reagovanje u slučaju vanrednih situacija i koje su mnogo opremljenije i kadrovski popunjenije od crnogorske, nijesu spremne da odgovore na različite vrste velikih katastrofa (na primjer Italija, Japan, SAD).
"Zato je tu veoma važno regionalno povezivanje i korišćenje timova i opreme od drugih država što je jedan od razloga i našeg članstva u Mehanizmu za civilnu zaštitu EU", rekao je Mulić agenciji MINA, navodeći da Direktorat ima odličnu saradnju sa svim službama iz regiona koje se bave upravljanjem u vanrednim situacijama.
On je podsjetio da sa Hrvatskom, Srbijom, Slovenijom, BiH i Makedonijom Crna Gora ima potpisane i bilateralne sporazume o saradnji u oblasti zaštite od prirodnih i drugih katastrofa.
"Takođe, bilateralne sporazume imamo i sa Grčkom, Slovačkom i Ukrainom. U proceduri su bilateralni sporazum sa Albanijom i Azerbejdžanom, dok je upućena inicijativa za zaključivanje sporazuma o bilateralnoj saradnji sa Bugarskom, Turskom, Rumunijom, Francuskom, Ukrajinom i Ruskom Federacijom", naveo je Mulić.
On je kazao da su memorandumi o namjerama za saradnju u oblasti sprečavanja i likvidacije vanrednih situacija potpisani sa Ruskom Federacijom, Italijom i Jermenijom.
Prema riječima Mulića, Direktorat za vanredne situacije, između ostalog, ima 15 čamaca (od kojih su tri aluminijumska, a dva specijalizovana za spašavanje na brzim vodama) i devet vanbrodskih motora.
On je kazao da Direkcija-Avio-helikopterska jedinica posjeduje četiri helikoptera i četiri aviona za gašenje požara (dva marke Dromader M-18 i dva marke Fire Boss AT 802 A).
"Takođe, izvršena je nabavka 59 specijalnih savremenih vozila za gašenje požara i spašavanje, za potrebe opštinskih službi zaštite i spašavanja i Vojske Crne Gore", dodao je Mulić.
On je naveo da je značajan dio opreme i materijalno-tehničkih sredstava dobijen za vrijeme poplava, sniježnih padavina i požara od međunarodne zajednice u vidu donacija (šatori, pumpe, agregati, čamci, motori, motorne sanke, ćebad, grejna tijela i sl). "I ta oprema je raspodijeljena učesnicima sistema, u skladu sa njihovim potrebama i ljudskim resursima, koji su opredijeljeni za djelovanje u vanrednim situacijama".
Mulić je saopštio da je Direktorat za vanredne situacije, u skladu sa međunarodnim standardima iz oblasti zaštite i spašavanja, formirao Nacionalni tim za spašavanje od poplava, koji broji 24 člana i Nacionalni tim za spašavanje iz ruševina , koji ima 40 članova.
Kako je naveo, Direktorat je opremio i formirao devet timova za zaštitu i spašavanje od poplava, koji su sastavljeni od profesionalnih spasilaca iz službi zaštite i spašavanja iz Podgorice, Berana, Nikšića i Pljevlja, kao i kroz IPA projekat "Prekogranična zaštita i spašavanje od poplava" obučio 44 spasioca iz Crne Gore za spašavanje na brzim vodama i u slučaju poplava.
Mulić je kazao da su poplave najčešći prirodni hazardi, navodeći da je u posljednjih 20 godina na teritoriji Crne Gore zabilježeno šest destruktivnih poplava.
On je podsjetio da su najveće poplave zabilježene 1963, 1979, 1999, 2000, 2010 i 2011. godine, dok su potencijalno najugroženija područja sa aspekta poplava hidrološki sistem Zeta-Morača-Skadarsko jezero-Bojana, Lim sa svojim pritokama (ušća pritoka u Lim) i Tara prije ulaska u kanjon.
"Međutim, pored poplava Crnoj Gori prijeti opasnost i od požara na otvorenom prostoru, dok zemljotres predstavlja najdominantniji hazard. Takođe, ne treba zanemariti i ekstremne meteorološke pojave na primjer, jake vjetrove i sniježne padavine", ukazao je Mulić.
On je kazao da je važno napomenuti da je baš ekstremnim meteorološkim pojavama-velikim sniježnim padavinama, bila pogođena Crna Gora, u februaru 2012. godine, kada je prvi put i proglašeno vanredno stanje u Crnoj Gori, zbog elementarne nepogode.
Mulić je kazao da je Predlog budžeta za ovu godine 2,8 miliona eura, od čega je 1,4 miliona predviđeno za lične dohotke službenika, "tako da to nije dovoljno za potrebe razvoja sistema zaštite i spašavanja".
"Međutim, nedostatke u budžetu koji se odnose na obuke i opremanje Direktorata i drugih učesnika sistema zaštite i spašavanja nadoknađujemo realizacijom projekata uz podršku EU i međunarodnih organizacija (UNDP, UNISDR, UNICEF, GIZ). Neophodan nam je stabilan izvor finansiranja što ćemo riješiti osnivanjem fonda sredstava za zaštitu i spašavanje", rekao je on.
Mulić je naveo da je najveći izazov u ovoj godini za Direktorat za vanredne situacije stavljanje u punu funkciju Operativno-komunikacionog centra – OKC 112, koje je planirano za prvi kvartal ove godine
"Izazov predstavlja i učestvovanje u aktivnostima u okviru Mehanizma za civilnu zaštitu Evropske unije čija smo članica od septembra prošle godine. U ovoj godini nastavićemo sa aktivnostima čiji je cilj imaju jačanje i unapređenja sistema zaštite i spašavanja (uglavnom u okviru projekata) i osposobljavanje i usavršavanje operativnih jedinica za zaštitu i spašavanje", rekao je on.
Prema riječima Mulića, jedan od prioriteta je i donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju, čiji je cilj osnivanje fonda sredstava za zaštitu i spašavanje, koji će omogućiti stabilan izvor finansiranja sistema i formiranje jedinica i timova civilne zaštite i njihovo opremanje i obučavanje.
On je kazao da je oblast zaštite i spašavanja prepoznata kroz Pregovaračko poglavlje 27 – Životna sredina, u okviru koga je predviđeno usaglašanje nacionalnog zakonodavsta sa pravnim nasljeđem EU iz oblasti civilne zaštite, koje će biti transponovano kroz donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju.
"Važno je napomenuti da smo iz Pregovaračkog poglavlja 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost donijeli Zakon o prevozu opasnih materija i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o eksplozivnim materijama. Naše obaveze su da kroz obuke, formiranje timova za spašavanje od različitih vrsta hazarda, nabavku opreme itd stvorimo sistem koji je kompatibilan sa sistemom u EU", ukazao je Mulić.
On je najavio da će Direktorat, između ostalog, kroz učešće u Mehanizmu za civilnu zaštitu EU formirati svoje module (timove za spašavanje) u skladu sa standardima EU.
"Važno je što smo uspostavili Nacionalnu platformu za smanjenje rizika od katastrofa koja omogućava uključivanje smanjenja rizika od katastrofa u razvojne politike, planove i programe, kao i sprovođenje samih mjera i aktivnosti na smanjenju rizika od katastrofa", podsjetio je Mulić.
On je dodao da je u toku realizacija projekta "Poboljšanje kapaciteta na polju pronalaženja, transporta i uništavanja NUS-a" (2014-2016), u okviru NATO programa "Nauka za mir i bezbjednost", čiji je budžet 300 hiljada eura.
"Projektom je predviđena nabavka nedostajuće opreme i zanavljanje postojeće, obuke službenika, kao i uređenje dijela poligona za uništavanje NUS-a (nakon definisanja lokacije poligona).
Direktorat je u saradnji sa Fondacijom za razvoj sjevera Crne Gore 18. decembra počeo realizaciju projekta "Prekogranična zaštita od požara", koji finansira Evropska unija u okviru Programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora.
Projekat će se u Crnoj Gori realizovati u opštinama Nikšić, Plužine, Šavnik, Žabljak i Pljevlja, a cilj mu je da unaprijedi kapacitete institucije i službi koje se bave zaštitom i spašavanjem od požara i smanjenjem rizika od katastrofa.
Od aktivnosti realizovanih u prethodnom periodu, Mulić je izdvojio da je uz podršku UNDP-a i GIS-a izrađeno 17 opštinskih planova za zaštitu i spašavanje od poplava, a u okviru projekta "Pripremljenost za odgovor na katastrofe i smanjenje rizika od katastrofa", uvedena je međupredmetna oblast "Obrazovanje u oblasti vanrednih situacija izazvanih prirodnim katastrofama" u osnovne škole od 4. do 9. Razreda.
Mulić je podsjetio da je u aprilu završena realizacija IPA projekta "Prekogranična zaštita i spašavanje od poplava" u okviru koga su obučena 44 profesionalna za spašavanje na brzim vodama i u slučaju poplava, organizovane dvije prekogranične pokazne vježbe, nabavljena oprema vrijedna 92,7 hiljada eura ali i podignut nivo svijesti lokalnog stanovništva o pripremljenosti za vanredne situacije.
( Mina )