Vujović: Do sada smo od privatizacija dobili 800 do 900 miliona eura
U planu privatizacije nema Plantaža i Aerodroma, a Vujović poručuje da Aerodromi imaju problem - fale investicije
Crna Gora je prihodovala 800 do 900 miliona eura od početka privatizacionog procesa do ove godine, a investicije (realizovane i ugovorene) su blizu dvije milijarde. To je "Vijestima" saopštio predsjednik Vladine Tenderske komisije za privatizaciju i član Savjeta za privatizaciju, Branko Vujović.
I u ovogodišnjem privatizacionom planu dominiraju preduzeća koja se godinama spremaju za prodaju, a na zadovoljstvo mnogih - nema Plantaža i Aerodroma Crne Gore.
"Plantaže ostaju crnogorski brend koji nije za privatizaciju”, rekao je Vujović.
Vujović je upitan o krivcima za loše poslovanje, odnosno gubitke tog većinski državnog preduzeća.
"Način prodaje, naplata u okruženju gdje je najveće tržište je vjerovatno problematična. To preduzeće treba sačuvati", naglasio je on.
Vujović je istakao da je moguće rješenje problema u angažovanju partnera za efikasniji marketing i osvajanje novih tržišta.
"Plantaže imaju odličan kvalitet, dobru proizvodnju, dobro su organizovani, ali treba obratiti pažnju na povezivanje sa partnerom, koji marketing razvija".
Nedopustivo da u Tivtu nema noćnog slijetanja
U vladajućoj koaliciji DPS-SDP su nedavno usaglasili da se ne ide u privatizaciju Aerodroma Crne Gore, već da se urade analize modela davanja koncesija za menadžment.
"Pitanje Aerodroma treba posmatrati sa stanovišta investicija koje mu trebaju. Nedopustivo je da aerodrom u Tivtu još nema noćno slijetanje i kapacitete koji odgovaraju potrebama turističke privrede Crne Gore", naglasio je Vujović.
On je rekao da postoji dogovor sa SDP-om, ali da pregovori o modelu razvoja još nisu dovedeni do kraja.
"Bliže je javno-privatno partnerstvo, što mi se čini da nije sporno. Da li će se Aerodromi ili dio preduzeća prodavati kao većinski paket, manjinski ili će biti privatno-javno partnerstvo, ili će biti kombinacija metoda, manje je bitno od toga da su mu potrebne investicije”, ocijenio je Vujović.
On je istakao da je najvažnije imati investitora s kojim će se ulaganja realizovati.
"U redu ako mogu sami Aerodromi, ali bez državnih garancija, samo da investiciju dovedemo do kraja", dodao je on.
Vujović nije želio da odgovara o tome što je na čelu Aerodroma Crne Gore isti čovjek od 1999. godine, kadar SDP-a Milovan Đuričković te problemu da je kompanija postala poznata po partijskom uhljebljavanju.
"Posluju pozitivno i uspješno. Ali je nedopustivo da nema noćnog slijetanja u Tivtu i da nemamo kapacitete koji su potreba turističke ponude Crne Gore", rekao je Vujović.
Šta je urađeno 2014.
Vujović je naveo da su 2014. pokrenute mnoge aktivnosti za privatizaciju kompanija koje su u planu.
"Ne mogu reći da smo zadovoljni rezultatom jer kod većine preduzeća bilo je neophodno stvoriti preduslove za privatizaciju, da bi se objavio tender", dodao je on.
Vujović je naveo da je sprovedena prodaja državnog preduzeća za trgovinu naoružanjem i vojnom opremom - MDI, ugovor je usaglašen za Polieks Berane, obnovljen je tender za Novi duvanski kombinat i otvoren za ponude do 12. februara. Objavljena je prodaja hotela Park.
"Ima interesovanja nekoliko kompanija, očekujemo da se uspješno završi, kao i da hotel sa najmanje četiri zvjezdice dobije Bijela", rekao je Vujović.
Tender za državni Montekargo, koji se bavi teretnim željezničkim prevozom, nije objavljen prošle godine, iako je pripremljena dokumentacija, jer nema zainteresovanih za kupovinu. U toku su pregovori o kupoprodaji Instituta Igalo i za Brodogradilište Bijela. Traže partnera preko prodaje imovine nakon što sprovedu stečaj.
Sveti Stefan - većinski ili 100 odsto državni
Hotelski kompleks Sveti Stefan i Miločer ostaće u većinskom ili stopostotnom vlasništvu države Crne Gore, nakon podjele hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera u dva preduzeća, naglasio je Vujović.
"Nakon sprovođenja programa restrukturiranja, predmet prodaje može biti izdvojeni dio HG, a Sveti Stefan i HTP Miločer neće. Ostaće u većinskom ili stopostotnom državnom vlasništvu, moguće su obje varinate, pod kontrolom države”, istakao je Vujović.
On je podsjetio da se radi nova procjena vrijednosti imovine većinski državne Budvanske rivijere.
Zakupac grad-hotela Sveti Stefan je grčki Adriatik properis, kojem je Vlada prihvatila zahtjeve za povoljnije uslove upravljanja kompleksom, ali se o njima nisu izjašnjavali poslanici. Kod HTP Ulcinjska rivijera rješavali su status imovine prije objavljivanja tendera.
"Vlada je početkom decembra dala zaključak da se vlasništvo nad imovinom s države prenese na trajno korišćenje Ulcinjskoj rivijeri", precizirao je on.
A2A se ne buni da EPCG snabdijeva KAP strujom
Na pitanje da li smatra da će vlasnik Uniproma Veselin Pejović zadržati aluminijumsku proizvodnju i da će platiti do kraja marta preostala 24 od 28 miliona eura za imovinu Kombinata aluminijuma, Vujović je kazao da ima rok u kojem mora platiti ili od posla nema ništa.
"Ušao je hrabro u zahtjevan projekat, da se održi aluminijumska proizvodnja je uspjeh. Mislim da je hoće održati, zašto bi ušao da nema viziju da prerađivačke kapacitete stavi u funkciju. Sa EPCG se došlo do prihvatljive cijene struje za KAP, ispod berzanske, korektne i prihvatljive za italijanski A2A".
Upitan da li A2A hoće preko EPCG da snabdijeva KAP, Vujović je kazao da se ne protive, uz uslov da KAP redovno plaća i da se pravi godišnji, odnosno petogodišnji ugovor. On nije mogao da se izjašnjava o pregovorima sa A2A o partnerstvu u Elektroprivredi dok traju pregovori.
Ugovor za Meljine treba riješiti
Upitan da li će biti raskinut ugovor sa kupcem bivšeg vojno-bolničkog kompleksa u Meljinama, Vujović je odgovorio da nema informaciju šta će biti u tom slučaju.
"Ali se mora tražiti rješenje - ili kroz aneks kojim bi se dao novi rok da se ispune obaveze, ili će se raskidati ugovor”, rekao je član Vladinog Savjeta za privatizaciju.
Prošlogodišnji zahtjev konzorcijuma, koji predvodi Atlas grupa biznismena Duška Kneževića, da se promijeni kupoprodajni ugovor za bolnicu u Meljinama, potpisan 2008. godine, Vlada Mila Đukanovića nije prihvatila.
U Atlas grupi, koja nije ispunila investicione obaveze, nezvanične najave o raskidu ugovora nazvali su medijskim spekulacijama. Oni su obrazložili da aneks ugovora traže potrebe da se izmijeni planska dokumentacija i zato što nisu riješena imovinsko pravna pitanja.
Iz Opštine Herceg Novi su nedavno saopštili da im nije poznato da ima neriješenih imovinskih odnosa.
( Ivana Gudović )