Pjege i fleke kao danak izlaganju suncu

Kada je koža pretjerano izložena spoljnim faktorima na nekim njenim djelovima dolazi do pojačanog rada ćelija melonicita što utiče na stvaranje pjega i fleka. Ove promjene se uglavnom javljaju na djelovima tijela koji su izloženiji spoljnim faktorima - licu, vratu, leđima, grudima, ramenima i rukama. Pored negativnog djelovanja, recimo, sunca, glavni uzročnici pojava ovih fleka mogu da budu i godine, genetika, menopauza, trudnoća, stres, bolesti jetre, hiperpigmentacija kože, nedostatak vitamina C ili B12, pušenje... Ukoliko ne rastu i ne mijenjaju oblik, pjege i fleke su bezopasne, ali u želji da ujednače boju kože mnogi se trude da ih uklone. O pjegama i flekama priča dermatolog dr Rajko Boričić.

“Pjege su mrke, kružne tačke na koži, prečnika do 5 mm. Nalaze se u ravni kože, a najčešće su na suncu izloženim djelovima tijela kao što su lice, ramena ili šake. Karakteristične su za osobe svijetle puti, imaju tendenciju da postanu tamnije i izrazitije poslije izlaganja suncu, a manje su primjetne u zimskim mjesecima. principu, nastaju kao posljedica proizvodnje veće količine pigmenta melanina na pojedinim mjestima, a nisu praćene umnožavanjem pigmentovanih ćelija - melanocita. Izbjegavanje i zaštita od sunčeve svjetlosti kao i redovno korišćenje krema sa zaštitnim faktorima, može spriječiti ili umanjiti njihovu pojavu”, objašnjava dr Rajko Boričić.

Koje vrste pjega postoje?

“Postoje dva osnovna tipa pjega - jednostavne pjege i pjege koje su posljedica opekotina od sunca. Jednostavne pjege (Lentigo simplex) su hiperpigmentacije koje na koži nastaju kao genetska predispozicija. Pjege koje nastaju kao posljedica opekotina od sunca (Solarni lentigo) su trajno oštećenje kože i nešto su tamnije, imaju nepravilne ivice i mogu biti veće od promjera olovke”, kaže naš sagovornik.

Seboreična keratoza normalna poslije 40. godine

“Osnovna karakteristika seboroične keratoze je voštani, masni izgled. Izgledaju kao nalijepljene na kožu ili kao kap rastopljenog braon voska svijeće koji je pao na kožu. Seboroične keratoze se javljaju na istim djelovima kože kao i pjege. Češće se javljaju na mjestima izloženim suncu, ali se javljaju i na zaštićenim djelovima kože.

Na početku pojave izgledaju kao mala gruba ispupčenja, a zatim sa daljim razvojem imaju veću, grubu bradavičastu površinu. Seboroične keratoze su sasvim uobičajene poslije 40. godine starosti. Kod gotovo svake osobe razvije se makar nekoliko seboroičnih keratoza u toku života”, kaže naš sagovornik.

Kako se razvijaju pjege?

“Razvoj pjega na koži posljedica je genetske predispozicije i izlaganja suncu. Dvoje ljudi koji se na podjednak način tokom života izlažu suncu, neće imati podjednaku pojavu pjega na koži. Sunčeva svjetlost, kao i vještački izvori svjetlosti emituju ultravioletne UVB zrake.

Nakon izlaganja UVB zracima spoljašnji sloj kože - epiderm zadebljava, a pigmentne ćelije melanociti proizvode pigment melanin u većoj količini. Ovakva povećana produkcija melanina je na neki način zaštita kože kod budućeg izlaganja suncu. Takođe, reakcija na sunčevu svjetlost je različita kod ljudi sa različitim tipovima kože. Na koži kod albino osoba nikada se ne stvaraju pjege, zbog genetski uslovljenog poremećaja u produkciji melanina. S druge strane, osobe sa tamnim tenom su relativno manje osjetljive na izlaganje suncu, nego osobe sa svijetlom kožom.

Međutim i osobe sa tamnim tenom nisu u potpunosti otporne na uticaj sunca, pa se i kod njih mogu javiti opekotine poslije dužeg izlaganja. Osobe sa plavom ili crvenom kosom, svijetlim očima i svijetlom kožom naročito su osjetljive na štetan uticaj UVB zraka. Bez obzira na boju kože pjege su uslovljene neravnomjernom raspodjelom pigmenta melanina u koži. Pjege su u suštini veći depoziti melanina na jednom mjestu u koži”, kaže dr Boričić.

Koliko je važna genetika za razvoj pega?

“Tip kože kod osobe, kao i genetika, su veoma važni faktori koji utiču na nastanak pjega. Pjege su genetski uslovljene naročito kod osoba sa svijetlom kožom, plavom ili crvenom kosom. Mnoga istraživanja su utvrdila da se kod jednojajčanih blizanaca javlja podjednaki broj pjega, što se ne dešava kod dvojajčanih blizanaca. Kod rijetke genetski uslovljene bolesti - kseroderme pigmentosum, pojava pjega je apsolutno genetski uslovljena. Pojava prekomjernih pjega kod crvenokosih osoba sa ovom bolešću je uobičajena pojava. Kod druge genetski uslovljene bolesti - neurofibromatoze, pojava pjega u pazusima je veoma česta”, objašnjava ljekar.

Koji je medicinski značaj pjega?

“Pjege na koži nisu nikakav rizik za zdravlje. Takođe, nemaju nikakvu tendenciju da postanu maligne promjene. U rijetkim slučajevima kada su pjege udružene sa navedenim oboljenjima (kseroderma pigmentosum ili neurofibromatozom), potrebna su praćenja i ispitivanja osnovne bolesti. Ipak, u nekim slučajevima pjege i fleke na koži zahtijevaju zabrinutost:

Lentigo maligna - Ovo je neuobičajeni površni sporošireći rak kože koji se javlja na licu kod starijih osoba koje imaju istoriju dugotrajnog izlaganja suncu. Tokom nekoliko godina ovaj lentigo, ako se ne liječi pravilno i na vrijeme, može preći u agresivniji maligni karcinom - melanom lentigo maligna. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje pregled pigmentovanih promjena i fleka jedanput godišnje. Vrlo je važno posjetiti dermatologa u slučaju pojave novih mladeža, njihovog rasta ili promjene boje kao i krvarenja. Rak kože je izlječiv ako se dijagnostikuje i otkloni u svojim ranim fazama”, kaže dr Boričić.

Šta su to “staračke fleke”?

“Staračke fleke su tamnije prebojene promjene na koži najčešće ruku i nadlanica, a u manjem broju i lica. One predstavljaju pege lentigo tipa i najčešće se viđaju na koži starijih ljudi koji su se dugotrajno tokom života izlagali suncu. Koža je na mjestu njihove pojave blago istanjena pa odaju utisak ulegnuća.

Veoma često se kod starijih ljudi sa lentigo flekama javljaju i braonkaste, izdignute, koricom prekrivene lezije koje se zovu seboroične keratoze. Seboroične keratoze su benigne izrasline na koži, koje mogu ličiti na mladeže.

Najčešće su braonkaste boje, ali se boja može kretati u rasponu od svijetlo smeđe do crne. Veličina je takođe različita a kreće se od 0,5 do 2,5 cm. Neke keratoze počinju kao lentigo, a zatim postepenim podizanjem i rastom formira se seboroična keratoza”, kaže dermatolog.

( Jovana Majić )