Vremeplov: Sve veći jaz između bogatih i siromašnih

Rasipanje novca iz državnog budžeta i nebriga vlasti o potrebama zaposlenih i njihovih porodica, glavni su razlozi zbog kojih je ekonomska kriza već stigla u Crnu Goru iako to vladajuće strukture tek nemušto priznaju.

Takvo stanje je pokazala „Analiza ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih i posljedice aktuelne ekonomske krize na standard građana“, koju je uradila Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USS).

Generalni sekretar USS Srđa Keković kazao je da se jaz između bogatih i siromašnih u Crnoj Gori sve više povećava, ali da se ne zna tačno koliko ima siromašnih, jer je takvo istraživanje posljednji put rađeno 2006. kada je utvrđeno da više od 71.000 građana troši manje od 144,68 eura mjesečno, što je donji prag apsolutne linije siromaštva.

- Mi smo analizirali neke osnovne razloge i smatramo da je problem i najniža cijena rada koja nije mijenjana od januara 2007. godine, a i tada je povećano sa 50 na 55 eura. Od tada teku konspirativni pregovori između „socijalnih partnera“ koji još nijesu našli argumente da ta cijena raste, iako je tih pet eura jedini rast od jula 2000. godine do danas – kazao je Keković.

Potrošačka korpa na osnovu koje se obračunavaju potrebe četvoročlane porodice i izračunava koliko treba da bude najniža cijena rada, kako je naveo, još je „ratna“ koja sadrži 65 artikla i daleko je od evropske potrošačke korpe koja ima 250 ili više artikala.

- Pokrenuli smo inicijativu da se hitno uradi potrošačka korpa, tražili smo da se formira radna grupa u kojoj bi bili predstavnici Vlade, oba sindikata, Privredne komore, udruženja poslodavaca, Monstata i Instituta za zdravlja. Iako je protekla godina od tada, niko nije reagovao – rekao je Keković.

Nekontrolisana i nedomaćinska potrošnja budžetskih sredstava su bili predmet detaljne analize sindikalaca.

- Povećanje administracije, otvaranje velikog broja agencija, direkcija i uprava koje predstavljaju samo veliki rashod. Budžetom su za te institucije predviđene veoma nejasne stavke, u njima se ne može znati koliko se troši. Postoje i „kapitalni rashodi“ za koje niko ne zna šta su, a riječ je o ogromnom novcu. Potvrda za našu priču je i najnovi nalaz Državne revizorske institucije koja je otkrila da u nekoliko ministarstava ima 18 miliona eura koje nijesu prikazane u završnom budžetu kao višak ili ušteda, već su prebačene na posebne komercijalne račune. Prema kojem pravu i u koje svrhe, naravno da ih niko nije pitao – rekao je Keković podsjećajući da je Ministarstvu odbrane ostalo četiri miliona eura stečenih na osnovu privatizacije koje nijesu prijavili i da je i to pitanje ostalo nedorečeno.

- Koliko je takvog novca koji još nije pronađen možemo samo da pretpostavimo – smatra on.

Kako je naveo, u Skupštini se predviđa otvaranje 75 novih radnih mjesta, renoviranje sale koja je prije dvije godine kompletno obnovljena, kupovina devet novih automobila, gradnja nove zgrade Skupštine za koju se lokacija traži.

- Jedan od primjera takvog bahatog ponašanja prema novcu iz budžeta je i Bijenale arhitekture u Veneciji kojem je prisustvovalo čak pet naših ministara, možemo pretpostaviti koliko je bilo potčinovnika u njihovoj pratnji – rekao je Keković.

Kupovina službenih automobila koji se najčešće koriste u privatne svrhe je, smatraju u USS, primjer bacanja novca građana.

- To su najskorije uradili ljudi iz Fonda za solidarnu stambenu izgradnju, kojeg vode „socijalni partneri“ SSCG, UPCG i pomoćnik ministra zdravlja, rada i socijalnog staranja. Kupili su tri automobila za 150.000 eura od kojih jedno za primusa od 65.000 eura, a za sekunduse od po 45 i 40.000 eura. Tako se odnose prema našim sredstvima iz čijeg fonda treba da se grade stanovi za beskućnike u Crnoj Gori – rekao je Keković, i dodao da se na koncertu Madone moglo vidjeti kako koriste službena vozila.

U analizi su kao primjeri istaknute i plate u UO Željeznice, otpremnine za njihove članove borda direktora kao i član UO Rudnika mrkog uglja u Pljevljima koji je za dvije godine rada dobio oko 120.000 eura, te poslaničke plate od kojih je najniža u aprilu bila 1.130 eura bez dodatnih naknada. Navedene su i neefikasne privatizacije i reforme kao i sporazum o umanjenju naknade za regres i topli obrok za 2008. godinu kao primjer protivzakonite „uštede“, a na teret zarada zaposlenih od 45 eura na godišnjem nivou. Pretpostavlja se da će poslodavci po tom osnovu uštedjeti oko 4,5 do pet miliona eura. Posljedice koje donosi neoliberalni Zakon o radu, odnos Inspekcije rada i drugih nadležnih institucija prema događajima u KAP-u, Livnici, KC, stomatolozima....

- Razlog je i izostajanje odgovornosti na svim nivoima. To se u zadnjih 20 godina nije moglo vidjeti – kazao je Keković.

Da je ekonomska kriza već prisutna, kako je rekao, govori i zatvaranje građevinskih objekta, najava loše turističke sezone, smanjenje proizvodnje u KAP-u, zatvaranje potrošačkih kreditnih linija za građanje, propadanje tendera za prodaju Duvanskog kombinata i neizvjesna sudbina više od 1.000 radnika...

- Zaposleni se moraju izboriti ne za pad nego za rast zarada tokom 2009. godine, jer se već nalaze na donjem pragu izdržljivosti, a novca za to ima iz rezervi koje smo istakli. Vlada mora spriječiti dalju eroziju privrede, povećati kupovnu moć građana povećanjem zarada, socijalnih davanja i očuvanja kreditnih linija, da racionalizuje sopstvenu potrošnju, poveća borbu protiv korupcije, privrednog kriminala, neosnovanog bogaćenja i da se izbori protiv nepotizma i korupcije i otvori prostor za rad profesionalnim kadrovima – preporuke su USS.

Cijene rasle od 100 do 500 odsto

U Analizi je obrađen i „enorman rast cijena roba i usluga u posljednjih godinu i po“, i zaključeno je da je posljednjih godina sve poskupjelo 100 do 500 odsto. - Zadnja godina nam je rapidno ugrozila standard i osnovne životne namirnice, komunalije, telekomunikacione usluge, gorivo, registracija, podstanarske kirije i slično ubrzano su rasle, a najniža cijena rada nije - rekao je Keković, dodajući da „politka cijena koja se vodi u Crnoj Gori definitivno ide na teret potrošača“. - Cijena nafte na svjetskim berzama je pala ali ovdje uopšte nije bilo pojeftinjenja zbog toga, iako je ta cijena prilikom mnogih povećanja bila osnovni izgovor da se cijene roba i usluga povećaju, primjer je cijena hljeba - kazao je Keković.

Struja tri puta skuplja nego u regionu

Keković je rekao da je cijena struje u Crnoj Gori tri puta skuplja nego u zemljama regiona. - Posljednje poskupljenje električne energije, koje je bilo oko devet odsto, je ko zna koje u nizu koje nas je zadesilo zadnje godine. Samo u zadnjih mjesec je cijena struja u zemljama Evropske unije pojeftinila sa 85 eura po megavat času na 55 eura. Upravo u tom trenutku kod nas je porasla za 10 odsto i „zakovana“ je za 12 narednih mjeseci. Odgovor države, uz saglasnost naših kolega iz drugog sindikata, je priča da, kako bi se umanjio udar na porodične budžete, subvencionira račune 180.000 porodica. I tu je došlo do određene zabune, jer Monstat kaže da u Crnoj Gori ima oko 180.000 porodičnih domaćinstava, a Vlada je rekla da će subvencionirati 170 do 180.000 od 300.000 domaćinstava. Otkud sad 120.000 viška i kako je to Monstatu promaklo niko ne zna - istakao je Keković. Dok Vlada subvencionira građane, kako je rekao, Elektroprivreda dokapitalizuje jednu banku za 6,5 milona eura. - Postavlja se pitanje ako sva domaćinstva u Crnoj Gori treba da budu subvencionirana zašto Vlada nije direktno dala taj novac EPCG, zašto nas nije poštedjela da ne moramo bolesni, zauzeti i opterećeni da idemo pred šaltere i birokratiju da nam daju razne formulare i traže brojne statistike. Na kraju ćemo doći do situacije, kao tokom prethodne akcije subvencioniranja, da svega 30 odsto domaćinstava koja su bila predviđena za subvencioniranje su iskoristila to pravo – rekao je on.

( Arhiva Vijesti )