Uković: Uključiti RAE populaciju u institucije sistema

Integracija romske i egipćanske (RE) zajednice u crnogorsko društvo nemoguća je dok se ne obezbijede rješenja za adekvatno učešće te populacije u institucije sistema, ocijenjeno je iz Romskog savjeta.

Potrpredsjednik Savjeta, Muhamed Uković kazao je agenciji MINA da bez tog preduslova »nema nade u bolje sjutra«.

Prema njegovim riječima, Romi i Egipćani u Crnoj Gori djele sudbinu ostalih zajednica a sve analize pokazuju da je broj siromašnih mnogo veći od statističkih podataka nadležne institucije.

"Šta tek reći o Romima i Egipćanima koji se vječito bore za egzistenciju. Značajan je broj domicionih RE koji napuštaju Crnu Goru u težnji da u zemljama EU obezbjede sebi neku normalnu egzistenciju. U poslednje vrijeme mnogi su ostali bez socijalne pomoći, koji im je bio jedini izvor prihoda", rekao je Uković.

Kako je kazao, do posla je skoro nemoguće doći, što zbog teške ekonomske situacije u Crnoj Gori, a nerijetko i zbog postojećih predrasuda i etničke distance prema navedenim zajednicama.

"U nekim djelovima Crne Gore, privreda je etnički podijeljena, tako da uglavnom svoj zapošljava svog, tako da za Rome i Egipćane ima malo prostora da se mogu nadati poslu", ocijenio je Uković.

On smatra da je diskriminacija mnogo manja u Crnoj Gori u poređenju sa državama u regionu.

"Mi koji se bavimo rješavanjem problema RE u Crnoj Gori primjećujemo spremnost Vlade da radi na poboljšanju života. Nažalost, ponekad stičem utisak da nijesu dovoljno aktivne ostale strukture društva u veyi ovog problema", kazao je Uković.

On je kao primjer naveo planove koji su usvojeni za poboljšanje položaja Roma i Egipćana na lokalnom nivou.

"Oni su su samo 'Lista pustih želja'. To je neozbiljno i neodgovorno. Vlada Crne Gore treba ozbiljnije i odlučnije da se pozabavi ovim problemom, konkretno da sugeriše svim opštinama gdje žive Romi i Egipćani, da su u obavezi da prilikom planiranja budžeta obavezno odvoje dio sredstava za realizaciju ciljeva iz lokalnog akcionog plana kojim ima za cilj poboljšanje njihovog položaja", poručio je Uković.

Kad je u pitanju realizacija strategije, on ocjenjuje da se ona uglavnom fokusira na interno raseljena osoba sa Kosova.

"Da ne bude zabune, tim ljudima treba pomoći, ali ne na način što će se stvarni problemi domicionih Roma i Egipćana potisnuti u drugi plan. Činjenica je da su raseljeni Romi i Egipćani sa Kosova naši sunarodnici, ali su oni državljani Kosova i oni treba da budu briga međunarodne zajednice i Kosova, a domicioni treba da budu briga Crne Gore", ocijenio je Uković.

Upitan zašto predstavnika Roma nema u političkom životu Crne Gore, Uković je odgovorio da im je to pravo perfidno zakonom uskraćeno zbog nelogičnosti Ustava i zakona.

"Ustav nalaže autentičnu zastupljenost manjina u crnogorskom parlamentu, ali nam Zakon o izboru odbornika i poslanika tu mogućnost uskraćuje, time što postavlja izborni cenzus koji je nedostizan i nerealan za zajednicu koja u ukupnoj strukturi stanovništva učestvuje sa jedan odsto", kazao je Uković.

Kako je kazao, cenzus od 0,7 odsto je za romsku zajednicu nedostižan.

On smatra da treba primjeniti model kao u slučaju hrvatske zajednice za koju važi duplo manji cenzus 0,35 odsto, čime bi se stvorile realne predpostavke da Romi konačno dobiju jedan poslanički mandat.

»Ta prilika je mnogo puta do sada propuštena i nije naišla na razumjevanje ni građanskih, ni nacionalnih partija što je neshvatljivo. Romi ostaju politički izolovani, a osnovni razlog ovog problema je nedostatak političke volje, jer drugo objašnjenje ne postoji«, ocijenio je Uković.

Prema njegovim riječima, poliička participacija Roma u javnom životu, uslov je poboljšanje položaja romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori.

"Ako ovaj problem rješimo, svi drugi će se lakše rješavati. Naš osnovni problem jeste, to što nas nema u institucijama sistema, gdje se odlučuje, a za to je neophodno da postojimo kao politički subjekt sa parlamnetarnim statusom", naveo je Uković.

On je rekao da je trenutno osam visokoškolaca na studijama.

Prema riječima Ukovića, značajan broj RE populacije riješio je problem ličnih dokumenata. "Vlada je uložila značajan novac za to. Međutim, problem je još evidentan za oko 175 lica, o čemu smo obavjestili nadležne institucije", kazao je Uković.

Kako je rekao, problem je i broj djece koja nisu upisana u matičnu knjigu rođenih. "Ovaj problem je takođe izražen i o tome smo obavjestili nadležne institucije.Prema našim istraživanjima taj broj se kreće oko 200", rekao je Uković.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori postoji preko trideset RE nevladinih organizacija, od koji funkcioniše samo nekoliko.

"Zahvaljujući Fondu za manjine nekoliko RE nevladinih organizacija su uspjele da se afirmišu. Kada bismo i od drugih institucija imali razumjevanja bar približno kao u Fondu mnogi problemi Roma i Egipćana bi veoma brzo bili eliminisani", kazao je Uković.

On je kazao da je jedna od ključnih primjedbi činjenica da do danas Romi nisu uključeni u radne grupe koje raspolažu novcem stranih fondova, namijenjenom rješavanju problema Roma i Egipćana u Crnoj Gori.

Romi su jedina nacionalna zajednica, koja nema svog predstavnika u Komisiji od igara na sreću.

Kako je rekao, u januaru iz Ministrastva manjina je obećano da će Romi biti uključeni u pomenute radne grupe ali to,kako je kazao, nije ispoštovano.

"Naša je sugestija da u radu radnih grupa moraju prije svega biti uključeni predstavnici Romskog savjeta, kao najvećeg predstavničkog tijela romske zajednice i u tom slučaju primat ne može imati ni jedna RE NVO", smatra Uković.

Kako je rekao, pripadnici RE grupe bili su uključeni u izradu nekih strateških dokumenata ali su njihovi predlozi uglavnom odbačeni. "Time što nas nema u radnim grupama, nemamo informacija, koliko i da li je međunarodna zajednica uključena u rješavanje problema domicionih Roma i Egipćana", smatra Uković.

Kako je kazao, informacije posredstvom sredstava javnog informisanja su uglavnom šture i nekompletne.

( Mina )