Lekić: Odlazim iz Demokratskog fronta ako ne bude sloge

Lider Demokratskog fronta (DF) Miodrag Lekić kazao je da će preispitati dalje djelovanje u tom političkom savezu, ukoliko se ne budu poštovali principi zajedničke politike i funkcionalne organizacije, koje su zajednički usvojili svi članovi predsjedništva DF. On je u razgovoru za “Vijesti” kazao da svako kome je neprihvatljivo vođenje jedinstvene politke i odgovornost prema kolektivitetu ima pravo da napusti Front i samostalno nastavi političko djelovanje.

Na pitanje može li se reći da je, s obzirom na zaključke prema kojima će konstituenti i Predsjedništvo DF voditi jedinstvenu politiku, uspio da izgura svoje ideje i da se prvo pregovara o prelaznoj vladi i pored najavljivanja protesta iz redova Nove i PzP-a, Lekić je poručio da je uslov za uspješan nastavak odgovornost prema kolektivitetu.

Treba očekivati pokušaj izbornog prepada i to u što je moguće neregularnijim uslovima

“Jasno je da vođenje jedinstvene, zajednički utvrđene politike i odgovornost prema kolektivitetu jeste uslov daljeg uspješnog nastavka. Ko se u takvom načinu rada osjeća pogođenim ili mu je to neprihvatljivo ima fer i demokratsku mogućnost izlaska iz DF-a i nastavak samostalnog političkog djelovanja, uključujući i samostalan izlazak na buduće izbore. Isto tako, ukoliko se ne budu poštovali usvojeni principi zajedničke politike i funkcionalne organizacije, ostaje i meni demokratsko pravo preispitivanja daljeg načina djelovanja protiv režima, što sam jasno saopštio u Predsjedništvu DF-a. Sada to činim i javno”, kazao je Lekić navodeći da je najvažnije da pobijede ozbiljna i racionalna rješenja.

“To je mnogo važnije od personalnih aspekata dešavanja, koja funkcionišu demokratski. Široka koalicija DF-a je, uz svu složenost svoje strukture, za kratko vrijeme pokazala velike rezultate i još veće potencijale. Demokratska javnost me obavezuju na strpljive i promišljene poteze u opštem opozicionom interesu, kao što me sve to obavezuje i na principijelne odluke kao uslov za odgovorno i kredibilno javno djelovanje”

Iz Demokratskog fronta su najavljene konsultacije o prelaznoj vladi. Šta ćete ponuditi, odnosno tražiti od subjekata sa kojima će se konsultovati?

Jasno je da se zemlja nalazi u dubokoj ekonomskoj krizi na ivici bankrota i dužničkog ropstva, a situacija se ubrzano i drastično pogoršava. Paralelno sa dramatičnom situacijom domaća piramida od realnog života otuđenih formalnih i neformalnih vladalaca namjerava da i dalje vlada bez demokratske i pravne kontrole. Prelazna vlada širokog, stručno političkog kapaciteta uz jasan legitimitet, bi ponudila demokratski izlaz iz nastale situacije. U precizno oročenom periodu ona bi realizovala nekoliko urgentnih ciljeva.

Kojih?

Prije svega da pokrene hitne reforme kojim bi zaustavila slobodni pad domaće ekonomije i nepodnošljivu degradaciju ekonomskog stanja građana. Drugi važan cilj je priprema izbornih uslova koji bi konačno garantovali regularne demokratske izbore. Prelazna vlada bi otvorila novu demokratsku stranicu poštovanjem zakona i principa podjele vlasti. Drugim riječima, ona bi poštovala i podsticala autonomnost nezavisnih institucija, u prvom redu pravosudne i skupštinske vlasti.

Kako planirate da funkcioniše ta moguća prelazna vlada?

Umjesto sadašnje Vlade koja za predložene mjere i zakone nerijetko gubi većinsku podršku u parlamentu, što je u zemljama elementarne demokratije obaveza podnošenja ostavke premijera, prelazna vlada bi pored demokratskog i stručnog funkcionisanja uživala podršku šireg političkog spektra u parlamentu i van njega. Da podsjetim, u parlamentu ima 81 poslanik, što znači da 41 čini većinu koja legitimno može da formira vladu. DPS ima 30, DF 20 poslanika, dok ostale partije imaju od 9 do jednog, ukupno 31 poslanika. Nije normalno, i tu dobrim dijelom leže uzroci duboke krize, da DPS sa oko 35 odsto poslaničkih mandata nekontrolisano drži 100 odsto vlasti i upravlja sredstvima zemlje, tajnim službama, propagandom na javnom servisu, kadrovskim rješenjima u državnim institucijama na bazi partijske i klijentelističke pripadnosti. Dakle, to bi bila prelazna vlada sa DPS-om?

Tu su moguće dvije varijante. Prelaznu vladu bi činile sve stranke u parlamentu. Konkretan predlog i doprinos osmišljavanju te varijante je dao posalnik SDP-a Džavid Šabović. Druga mogućnost je vlada bez DPS-a i to sa punim legitimitetom podrške većine u parlamentu. Predlog prelazne ili vlade narodnog spasa, kao čin javne odgovornosti se upućuje svima u parlamentu, ali i demokratski angažovanim subjektima van parlamenta.

Koliko će vam pregovore o prelaznoj vladi i protestima otežati ocjene Nebojše Medojevića, praktično odmah nakon sjednice Predsjedništva, da su svi lažna opozicija-Pozitivna, Građanski pokret, SNP?

Zaključak Predsjedništva jasno ukazuje da će se DF zalagati za najširi opoziciono-građanski koncept. I to ostaje tako. Neka iskustva u objedinjavanju opozicije, kao u Nikšiću i Podgorici, glasanja u parlamentu su pokazala neprijatna i vrlo problematična iskustva koja su poznata javnosti. Ali primjeri nekolegijalnosti kolega koji su ponekad išli i u korist vlasti, u svakom slučaju na štetu opozicije, a bogme i na našu, nije nas odvelo u ogorčenje. Dužni smo, da kao najjači u opoziciji, ponovo iniciramo široko okupljanje. Neka inicijativa o prelaznoj vladi bude i novi test ovoga puta, nadam se, veće zrelosti i javne odgovornosti. Da li mislite da će biti izbora ove godine? Zašto DPS ne bi iskoristio početak izgradnje dionice autoputa i eventualni poziv za NATO da uđe u kampanju?

U svim demokratskim zemljama termini izbora, posebno prijevremnih, su materija dogovora vlasti i opozicije. Ovdje se termin izbora drži kao mogućnost da se što više podvali opoziciji i lakše dođe do daljeg trajanja iste grupe na vlasti. I u uslovima nepostojanja legitimnog i autonomnog predsjednika države treba očekivati pokušaj izbornog prepada i to u što je moguće neregularnijim izbornim uslovima. Đukanović bi isforsirao izbore kada bi pokušao spojiti blizinu novca od velikog kredita za malu dionicu i nastavak propagandne ideologizacije svijesti kojom bi temu pozivnice za NATO trebalo predstaviti kao mogućnost nebeskog dara za narod.

Da li imate komunikaciju sa funkcionerom Socijalističke narodne partije Aleksom Bećićem, odnosno dijelom funkcionera te partije koji su napravili jasnu distancu od politike stranačkog lidra Srđana Milića?

Nije na meni da komentarišem unutrašnje odnose u SNP-u, čak i da sam poznavalac tamošnjih prilika. Ne vidim razloga da ne razgovaram sa mnogima u Socijalističkoj narodnoj partiji. Naravno i sa Bečićem. Tim prije što sam sa njim imao korektnu saradnju u kontekstu izbora u Podgorici, što je po sebi dovoljan osnov da nastavim dijalog, sada već u novoj fazi potencijalnog konstituisanja širokog opoziconog građanskog saveza, prelazne vlade, pa i o iskustvima u Glavnom gradu.

U kakvim ste odnosima sa liderom Građanskog pokreta Žarkom Rakčevićem? Da li je moguć Vaš prelazak u Pokret ili tješnja saradnja dijela Demokratskog fronta sa Rakčevićem? Funkcioner GP Dritan Abazović nedavno je kazao da ste o tome razgovarali?

Kao što proističe iz mojih ranije javno saopštenih stavova, otvara se mogućnost saradnje sa Pokretom. Definisanje jasnih stavova tog pokreta će još više pomoći sagledavanju objektivnog prostora saradnje. Naravno, govorim o saradnji i nikakvom prelasku. Cijenim političko opozicioni angažman Rakčevića i Abazovića i sa njima ću nastaviti dijalog o konstituisanju Crne Gore kao dekriminalizivane, evropske i prosperitetne države.

( Darvin Murić )