Numanović: Manjine imaju veoma kvalitetnu pravnu zaštitu

Crna Gora ima dobar zakonodavni okvir kada je riječ o zaštiti i unapređenju prava i sloboda građana, a manjinski narodi, u institucionalnom smislu, imaju veoma kvalitetnu zaštitu svojih prava, poručio je ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović.

Ministarstvo, kako je rekao, u svim oblastima svog angažovanja sprovodi kontinuirane aktivnosti jer, dodao je, ljudska prava i slobode predstavljaju konstantno zalaganje koje ne prestaje, ne gubi na intenzitetu, ne može se završiti, već samo unapređivati u načinima pristupa.

„Crna Gora ima dobar zakonodavni okvir kada je riječ o zaštiti i unapređenju prava i sloboda svojih naroda. Takođe, kada se ukaže potreba za inovacijom postojećih zakona u cilju promjena u društvu i potreba istog, kao i usklađivanja sa međunarodnim zakonodavstvom, zakoni podliježu izmjenama i dopunama“, rekao je Numanović agenciji MINA.

On je kazao da Ministarstvo realizuje svoje osnovne strateške projekcije među kojima su i puna integracija manjinskih naroda u društveni život uz dalje očuvanje i razvijanje njihove nacionalne i kulturne posebnosti, i unapređenje njihovih zakonskih prava i sloboda.

„U institucionalnom smislu manjinski narodi imaju veoma kvalitetnu zaštitu svojih prava i jasna je opredijeljenost države Crne Gore u smjeru pružanja maksimalne zaštite prava manjinskim narodima“, smatra Numanović.

Prema njegovim riječima, izmjenama Zakona o manjinskim pravima i slobodama postavljeni su osnovni pravci reforme Fonda za manjine koji su fokusirani na sprječavanje mogućeg konflikta interesa, uvođenje dvostepenosti kod odlučivanja o projektima koji se finansiraju i razdvajanje upravljačke od poslovodne funkcije u Fondu.

Kad je riječ o diskriminaciji i integraciji Roma, Numanović je rekao da treba imati u vidu da su do sada najčešće oni bili izloženi negativnim vidovima diskriminacije, a da je integracija često značila faktičku asimilaciju.

„Osnovni pristup za koji se država zalaže je onaj koji im omogućava da budu naši ravnopravni sugrađani“, kazao je on.

Prema njegovim riječima, domicilni Romi, gotovo svi, imaju regulisan svoj pravni status što znači jednaka prava kao i ostali građani Crne Gore.

„Sve je više romske djece u osnovnim školama koji nastavljaju školovanje u srednjim i dalje na studijama. U osnovnoškolskom i predškolskom obrazovanju ima blizu dvije hiljade djece, na fakultetima 17, od kojih je dvoje na magistarskim studijama. Podsjećam da ih je 2001. bilo 536 u osnovnom obrazovanju, a recimo 2005. svega četvoro u srednjim školama“, rekao je Numanović.

Numanović je saopštio i da je Ministarstvo posvećeno unapređenju položaja LGBT osoba u skladu sa normativnim aktima, u cilju zaštite ljudskih prava i zaštitu od diskriminacije, edukacije i promocije antidiskriminatornog ponašanja i prakse.

„Naš prevashodni zadatak je realizacija svih aktivnosti koje će doprinijeti unapređenju položaja i poštovanja ljudskih prava svih građana Crne Gore, uključujući i LGBT zajednicu, za koju moramo stvoriti uslove da uživa ravnopravni status sa svim članovima našeg društva“, rekao je on.

Prema riječima Numanovića, prvi i najvažniji uslov je uspostavljena zakonska regulativa kojom se utvrđuju pravila ponašanja u društvu i kojom se obezbjeđuje pravna, zakonska zaštita kao ključni preduslov za ostvarivanje ljudskih prava.

„Vlada, a posebno Ministarstvo za ljudska i manjinska prava kao resorno, sprovode konkretne mjere koje će mijenjati obrazac ponašanja prema ranjivim grupama u društvu što vodi većoj otvorenosti i demokratskom pristupu poštovanja, veoma važnog, načela jednakosti i ravnopravnosti“, poručio je on.

Ministarstvo je, kako je rekao, potpisalo Memorandum o razumijevanju i mjerama u borbi protiv diskriminacije po osnovu seksualne orjentacije ili rodnog identiteta i promociji tolerancije prema LGBT osobama sa opštinama Kotor, Budva, Bar, Cetinje, a dogovoreno je potpisivanje i sa Glavnim gradom.

„Ove godine održana je druga Povorka ponosa u Podgorici, od tri za godinu i po. Možemo govoriti sada o jednom kontinuitetu kada je riječ o podršci lgbt zajednici na ovaj način. Bez nasilja, bez neprijatnih situacija, možemo reći da je tolarancija naših građana na jednom visokom nivou poštovanja i uvažavanja različitosti“, kazao je Numanović.

On je poručio da Ministarstvo sprovodi konkretne mjere ka većoj otvorenosti i demokratskom pristupu poštovanja, veoma važnog načela jednakosti i ravnopravnosti. „U oblasti postizanja rodne ravnopravnosti prošle godine akcentovalo je tri oblasti, odnosno ekonomsko snaženje žena, veće učešće u političkom životu i zaštitu od nasilja i nasilja u porodici“.

Numanović je saopštio da su 9,6 odsto žena u Crnoj Gori vlasnice nekretnina, a šest odsto vlasnice biznisa.

„Do pet hiljada EUR potrebno za pokretanje sopstvenog biznisa, treba poraditi na isticanju žena sa sela kao ekonomskog potencijala i treba ih podržati u proširivanju njihovog posla. Neophodno je podstaći žene da se registruju, pojednostavljivanjem procedure registracije i osnivanjem info pultova za pružanje podrške pri registraciji“, kazao je on.

Prema riječima Numanovića, Fond planira da uvede kreditnu liniju za žene, do deset hiljada EUR, sa grejs periodom i tri odsto kamatne stope, a Ministarsvo će nakon praznika potpisati Memorandum o saradnji sa Investicionim razvojnim fondom i UNDP-jem, u cilju omogućavanja podrške u vidu povoljnijih kreditnih linija za žene preduzetnice, a u cilju podrške i motivacije za započinjanje biznisa.

On je rekao da je, nakon lokalnih izbora, prosječan procenat odbornica povećan sa 16,75 odsto na 24,28 odsto.

Numanović je kazao da društvo prepoznaje nepovoljan ekonomski položaj, odnosno problem nezaposlenosti kao najvažniji problem.

„Kada je riječ o nasilju u porodici i opšte je mišljenje da je to sinonim za fizičko maltretiranje,odnosno batine. U tom smislu žene su prepoznate kao žrtve nasilja, mada se nažalost i djeca navode u statističkim istraživanjima kao drugi po pitanju žrtava nasilja u porodici. Tri četvrtine građana Crne Gore smatra veoma bitnim ovaj negativni fenomen“, rekao je Numanović.

On je poručio da nasilje nad ženama i nad djecom nije privatno pitanje, već kršenje ljudskih prava i kršenje psihičkog i fizičkog integriteta ličnosti. „Ono je prepoznato kao ozbiljan društveni problem jer odrastanjem u porodici u kojoj je nasilje prisutno, djeca uče biti nasilna“.

„Razgovor je sve neophodniji, snaga dijaloga i edukacija u smislu prepoznavanja tog negativnog društvenog fenomena u cilju njegove prevencije i suzbijanja. Da bismo bili u mogućnosti da efikasno sprovodimo zakonodavni okvir moramo upoznati javnost sa temom zaštite od nasilja“, kazao je Numanović.

On je saopštio da je prošle godine podnijeto 14 zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć u Crnoj Gori, od kojih je 12 usvojeno, a dvije su u toku rješavanja. „Područni organi za prekršaje, ali ono što je evidentno i važno da se naglasi jeste da su ovi organi tokom prošle godine od 1.129 predmeta, završili 942 ili 83,43 odsto predmeta što smatramo dobrim rezultatom“.

„Kako bismo postigli zadovoljavajuće rezultate i potpuno jednak tretman žena i muškaraca neophodno je poštovanje pravnog okvira koji zahtijeva primjenu, praćenje, i redovnu evaluaciju, kao i kontinuiranu saradnju svih nadležnih organa uključenih u postizanje rodne ravnopravnosti“, naveo je Numanović.

Ministarstvo, dodao je, podržava sve koji doprinose zaštiti i pomoći žrtvama nasilja u porodici, kao i prevenciji nasilja, jer je, kako je kazao, nužno stvoriti pretpostavke da do žrtava nasilja ne dođe.

„Uvijek moramo krenuti od malih stvari da bismo došli do velikih. Riješavanjem slučaja jedne porodice danas, na dnevnoj osnovi nećemo imati prevelik učinak, ali ćemo toj porodici pomoći da ponovo pronađe pravi put i nastavi dalje. To je naš posao, dužnost i obaveza prema građanima naše Crne Gore i uspješnost svog rada u peridu pred nama mjerićemo brojem porodica kojima smo pomogli“, poručio je Numanović.

On je ocijenio da, kad su u pitanju osobe sa invaliditetom, integracija tih osoba zahtjeva sistemski pristup. „Kada je riječ o ustavnoj kategoriji zaštite lica sa invaliditetom i domaćem zakonodavstvu koje ima potporu u standardima međunarodnog zakonodavstva u ovoj oblasti, zatim čitavom setu Konvencija koje smo potpisali u ovoj oblasti svakako da govorimo o jednom dobrom normativnom okviru“.

„Sistemski odgovor omogućava ne samo pravo nego i pravdu prema licima sa invaliditetom i potrebi njihove što kompletnije i potpunije integrisanosti u naše društvo čiji su neizostavni dio. Da bi se sve to i realizovalo kroz otvorena pregovaračka poglavlja sa Evropskom komisijom, Crna Gora je je prihvatila i obavezu godišnjeg izvještavanja o primjeni zakonodavnog okvira iz ove oblasti, jasnog statističkog pokazatelja stepena njihove integrisanosti“, rekao je on.

Kako je kazao, osim zakonodavstva, dosta je učinjeno po pitanju institucionalne zaštite tih osoba i kroz takav sistemski pristup sigurno će se poboljšati njihov kvalitet života.

Numanović je pojasnio da je osnovni razlozi za donošenje novog Zakona o zabrani diskriminacije osoba sa invaliditetom potreba usaglašavanja zakonskog okvira u unutrašnjem pravnom sistemu Crne Gore, posebno sa nedavno usvojenim izmjenama i dopunama krovnog Zakona o zabrani diskriminacije, kao i međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima, odnosno, direktivama o jednakosti, a prije svega, sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom.

„Nacrtom zakona uređuje se diskriminacija po osnovu invaliditeta u oblasti pristupa objektima i površinama u javnoj upotrebi, ali i informacijama i komunikacijama što podrazumijeva nepreduzimanje i nesprovođenje odgovarajućih mjera za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad u objektima u javnoj upotrebi, stambenim i stambeno-poslovnim objektima, primanje i širenje informacija namijenjenih javnosti, pristupa informacijama na internetu i drugim medijima, u pristupačnoj formi“, kazao je on.

Numanović je rekao da, kada je riječ barijerama, na prvom mjestu su one prepoznate kao fizičke.

„Svjesni činjenice da, kada je u pitanju njihova integrisanost, moramo mnogo više uložiti u njihovo zapošljavanje, treba istaći i to da je dosta toga i urađeno u sferi obrazovanja (kroz omogućavanje inkluzivne nastave), u sferi zdravstvene zaštite (kroz otvaranje i rad Dnevnih centara), ali i kroz primjere dobre prakse i kod samog zapošljavanja“, naveo je on.

Numanović je podsjetio da je Vlada usvojila Akcioni plan prilagođavanja 13 prioritetnih objekata u javnoj upotrebi za pristup, kretanje i upotrebu licima smanjene pokretljivosti i licima sa invaliditetom za 2014. godinu.

„Od ukupno 13 objekata, sedam je u Podgorici, tri u Nikšiću, dva u Beranama i jedan u Pljevljima. Za objekat – Skupština Crne Gore projektna dokumentacija završena i revidovana. Kapitalnim budžetom Crne Gore za 2014. godinu opredijeljeno je 400 hiljada EUR za realizaciju Akcionog plana, od čega je 131 hiljada EUR za izradu tehničke dokumentacije a 269 hiljada EUR za izgradnju elemenata pristupačnosti“, saopštio je on.

U Podgorici su, dodao je, osim Skupštine, po planu još i Centar za socijalni rad, Republički fond za zdravstveno osiguranje, Poreska uprava PJ Podgorica,Ministarstvo finansija, Osnovni sud i Ekonomski fakultet.

Numanović je rekao da bi se činjenica da veliki broj poslodavaca umjesto zakonske obaveze da zaposli osobe sa invaliditetom radije pribjegava uplati novca u Fond za profesionalnu rehablitaciju lica sa invaliditetom, mogla nazvati otporom.

On je pozvao sve koji imaju mogućnost da zaposle osobu sa invaliditetom da to i učine.

„Jer su ove osobe pokazale i dokazale da su odlični u poslovima koje obavljaju kad im se pruži prilika i ujedno kao odlični saradnici“, zaključio je on.

( Mina )