Intimna istorija crne Amerike
Slikajući različite vjerske običaje i prikazujući odnose između muškarca i žene Toni Morison nam govori o ljudima koji nikada nijesu sazdali svijet prema svojoj mjeri, već je svijet oblikovao njih
Voljena”, “Milosrđe”, “Solomonova pjesma” i “Dom”, romani su američke nobelovke i dobitnice Pulicerove nagrade Toni Morison. Riječ je o remek djelima književnosti koja pred čitaoce postavlja dramatična pitanja ljudskog postojanja i različite mogućnosti ljudske egzistenicje. Izdavač je Laguna.
Roman “Voljena“ smatra se američkim remek-djelom i jednim od najznačajnijih ostvarenja američke književnosti. Za ovaj roman Toni Morison je dobila Pulicerovu nagradu. U teškim godinama koje su uslijedile nakon Građanskog rata, odbjegla robinja Seta živi u Ohaju, progonjena košmarnim sjećanjima na Slatki dom, farmu na kojoj je živjela. Njen novi dom zaposjednuo je destruktivni duh koji čini sve da joj oteža život, ali prema kojem ona osjeća beskrajnu nježnost. To je Voljena, njena kći kojoj je u vrijeme bjekstva, u strahu da će biti uhvaćena i svirepo kažnjena, oduzela život. Na dječjem grobu nema čak ni imena, kao epitaf urezano je samo “voljena”.
Pričom o sudbini junaka ovog romana prikazuju se sve strahote ropstva - otimanje iz rodne zemlje, ubijanja, mučenja, ponižavanja, da bi napokon slobodni, ti ljudi, slomljeni i poraženi, morali se bore sa teškim krizama identiteta i traumama koje su doživjeli, potiskujći prošlost u najdublje zakutke uma ne bi li uopšte mogli da nastave da žive, ili prije da konačno počnu da žive. Kroz sav taj mrak vodi ih jedino iskra slobode, koja je dragocjenija i od samog života. Zureći neustrašivo u ambis ropstva, ovaj opčinjujući roman transformiše istoriju u priču koja je snažna poput egzodusa i intimna poput uspavanke.
I “Milosrđe” je, poput romana “Voljena” knjiga o ropstvu, koja opisuje prve dane perioda crnačkog ropstva u Americi.
Osamdesetih godina sedamnaestog vijeka trgovina robljem još je bila u povoju. Jakob je anglo-holandski trgovac i avanturista, s malim imanjem na surovom sjeveru. Sticajem okolnosti, na njegov posjed stiže mlada robinja Florens “s rukama robinje a stopalima portugalske gospođe”, koja umije da čita i piše i mogla bi mu biti od koristi. Svi stanovnici Jakobovog imanja okovani su svojim sudbinama: Lina, sluškinja domorodačke američke krvi, čije su pleme desetkovale velike boginje; njihova gospođa Rebeka, koja je i sama bila žrtva vjerskog žara u rodnoj Engleskoj; mlada Tuga, ćerka pomorskog kapetana, koja je provela previše godina na moru da bi bila potpuno normalna; najzad, tu je i Florens, željna majčinske ljubavi. Opirući se svakodnevici oni pokušavaju da žive život izvan stega sopstvene sudbine.
Slikajući različite vjerske običaje i prikazujući odnose između muškarca i žene Toni Morison nam govori o ljudima koji nikada nijesu sazdali svijet prema svojoj mjeri, već je svijet oblikovao njih. Iako je to roman o ropstvu on je prvenstveno potresna priča o majci i kćeri u jednom nasilnom i neuređenom svijetu - svijetu gdje čin milosrđa, jednako kao i sve drugo, ima nepredvidljive posljedice. Ova knjiga pruža jedno originalno viđenje Amerike u njenom početnom stanju, kada je sloboda samo privilegovana rijetkost“. “Solomonova pjesma” je takođe roman o “crnoj“ Americi i načinu kako se identitet čuva i mijenja.
Ovim briljantno osmišljenim romanom Toni Morison poput Sola Beloua i Gabrijela Garsije Markesa iznova otkriva priču o sazrijevanju. Prateći Mlekadžijino putovanje od industrijskog grada do mjesta iz kojeg potiče njegova porodica, autorka nas upoznaje sa plejadom tragalaca i proroka, lažova i ubica, sa likovima koji nastanjuju crni svijet Amerike i razotkriva njihovu intimnu istoriju. “Solomonova pjesma” zaista govori o uzletu, bio to uzlet duhom ili uzlet tijelom, i prožima modernu priču prastarom afričkom pripoviješću o letećoj djeci, o onima koji su, odvedeni u roblje, uspjeli da polete i vrate se u zemlju svojih predaka.
”Solomonova pjesma” je čudesno životna i maštovita priča u kojoj se prepliću prošlost i sadašnjost, moderno i tradicionalno.
“Dom” je posljednji objavljeni roman Toni Morison, iz 2012, a govori o naizgled poraženom čovjeku koji uspijeva da pronađe izgubljenu ljudskost - i dom. Junak ovog romana, Frenk Mani je veteran Korejskog rata, pun gnjeva i samoprezira. Poslije traumatičnih iskustava u prvim borbenim redovima vraća se kući, u rasističku Ameriku sa ožiljcima koji ne prekrivaju samo njegovo telo. Rodna zemlja mu se ispočetka čini tuđa i strana, ali iz strašne apatije će ga trgnuti pismo kojim mu javljaju da mu je sestra u smrtnoj opasnosti. Frenk mora da spase mlađu sestru i odvede je kući, u malo mesto u Džordžiji koje je mrzeo celog života. Prizivajući uspomene iz detinjstva i sećanja na događaje iz rata koji su mu sasvim poljuljali samopoštovanje, Frenk duboko u sebi pronalazi snagu koju je mislio da je nikad više neće naći. Napet i surov, a ipak pun saosjećanja, “Dom” je roman iskrene humanosti koji postavlja pitanje šta je zapravo dom, da li je to mjesto u kome živimo i koje nas veže ili su to osobe bez kojih ne možemo zamisliti svoj život. U svim pomenutim romanima Toni Morison se bavi najdubljim ljudskim emocijama kao što su stid, kajanje, strah, borba za opstanak,
Američka književnica Toni Morison (1931) jedna je od najznačajnijih stvaralaca današnjice, dobitnica je Nobelove i Pulicerove nagrade, kao i brojnih drugih priznanja. Napisala je deset romana, od kojih su najpoznatiji “Voljena” i “Solomonova pesma”. Bila je dugogodišnji urednik čuvene izdavačke kuće “Random House”, i zaslužna je sa promovisanje crnačke literature. Bila je profesor na brojnim čuvenim univerzitetima kao što su Jejl i Prinston, na kome i danas predaje.
( Vujica Ognjenović )