Za vladavinu prava neophodna i adekvatna "klima" u društvu

Crnogorsko sudstvo ima snage, volje i odlučnosti da poboljša rezulate vladavine prava, kazao je predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević, navodeći da moraju postojati konkretni rezultati, a ne širok repertoar opravdanja.

On je pojasnio da je vladavina prava širi princip od nezavisnosti sudstva i da za njeno ostvarenje treba i adekvatna "klima" u društvu, veći nivo pravne kulture, bolji materijalni uslovi, politička stabilnost, funkcionisanje ostalih sistema društva ali i još mnogo toga.

"Nabrajanje svih ovih činilaca nas ne amnestira. To potvrđuju poruke sa međunarodnih adresa, koje su toliko jasne da ne ostavljaju prostor za različita tumačenja. Moramo imati konkretne rezultate, a ne širok repertoar opravdanja, po ovom ili bilo kom drugom pitanju", rekao je Vukčević u intervjuu agenciji MINA.

Upitan da li crnogorsko sudstvo ima plan, volju i odlučnost da realizuje ono što se od njega traži i ne bude jedno od najproblematičnijih struktura u oblasti vladavine prava, on je rekao da to postoji, "ali,sudstvo nije jedini jemac vladavine prava u Crnoj Gori, iako jeste najvažniji".

Komentarišući svoju raniju izjavu kada je, dok je trajao postupak izbora Vrhovnog državnog tužioca (VDT), govorio o nagodbama političkih elita, Vukčević je naveo da je to rekao ne samo oko izbora VDT, već i Ustavnog suda i Sudskog savjeta, na čijem je čelu.

"Isticao sam da dvotrećinski izbor u parlamentu nije čarobni štapić, već da može dovesti do političkih nagodbi. To su sada uvidjeli i zagovornici tog rješenja. Lošije od rješenja koje su stvorile osnov za političke nagodbe, jeste etiketiranje onih koji su u toj zahtjevnoj proceduri izabrani", kazao je on.

Vukčević smatra da svima treba dati šansu, i VDT-u i ostalima, da se vidi ko će i šta uraditi, a ne unaprijed ih svrstavati u "zaštitnike režima".

On je ocijenio da reforma pravosuđa nije bila samo slovo na papiru, poručujući da to neće biti ni ubuduće, ali je ukazao i da je bilo kašnjenja i problema u realizaciji nekih mjera.

"Takođe, smatram da su neki od zadataka iz strategije, u najboljoj namjeri, bili preambiciozno postavljeni", kazao je Vukčević.

Vukčević smatra da svima treba dati šansu, i VDT-u i ostalima, da se vidi ko će i šta uraditi, a ne unaprijed ih svrstavati u "zaštitnike režima"

On je zadovoljan posvećenošću ljudi koji rade u sudstvu, kadrovskim i tehničkim resursima, kao i funkcionisanjem pravosudnog informacionog sistema (PRIS-a) koji je, kako je naveo, znatno napredniji u odnosu na druge slične sisteme u državnom aparatu.

Vukčević je nezadovoljan percepcijom sudstva u javnosti što potvrđuju posljednja istraživanja javnog mnjenja.

"To znači da imamo probleme i izazove na koje nije uspješno odgovoreno, ili javnost to nije uočila, ili sudska vlast javnosti nije predočila što i koliko radi. Ova istraživanja, uz poruke iz Izvještaja o napretku, treba da budu podsjetnik što treba činiti da bi se stanje promijenilo", pojasnio je on.

Vukčević smatra da ukupnu sliku o sudstvu više može zasjeniti propust u nekom od takozvanih velikih predmeta, nego savjesni rad u stotinama ostalih.

Komentarišući česta prebacivanja odgovornosti na relaciji policija-tužilaštvo – sudstvo, on je kazao da je bilo slučajeva koji nijesu bili dobar obrazac tih odnosa.

"Ali, vjerujem da je to više problem nesnalaženja u primjeni novih instituta, kao, naprimjer, tužilačke istrage, nego što je to pokušaj opstrukcije ili očivanja moći za bilo koga od ove tri strane", naveo je Vukčević.

On je podsjetio da su preduzete radnje na racionalizaciji sudske mreže, tako da će postojati samo jedan privredni sud sa sjedištem u Podgorici i jedno Specijalno odjeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala, i to u Višem sudu u Podgorici.

"Međutim, racionalizacija ne treba da znači samo restrikciju, već da ponudi i novi kvalitet. U praksi, to nije samo sudsko i pravničko pitanje, već ima i znatno širi smisao odnosno dimenziju koja zadire i u političke, lokalne pa čak i međunacionalne odnose", rekao je Vukčević.

Preduzete su radnje na racionalizaciji sudske mreže, tako da će postojati samo jedan privredni sud sa sjedištem u Podgorici i jedno Specijalno odjeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala, i to u Višem sudu u Podgorici

Prema njegovim riječima, materijalni položaj zaposlenih u sudu treba jačati, ne samo obećanjima, već i konkretnim djelovanjem.

"Umjesto konstatacije da svaki četvrti sudija nema riješeno stambeno pitanje, treba da radimo da se to promijeni. U tom cilju nedavno je obrazovana stambena komisija koja će iz skromnih resursa vršiti dodjelu stambenih jedinica, iako u malom broju u početku", saopštio je Vukčević.

On je, vezi toga, rekao da ima i drugih, negativnih "kretanja".

"Najnovija inicijativa o donošenju Zakona o zaradama u javnom sektoru, kojim su propisane i zarade sudija, ne predstavlja korak naprijed, već dovodi u pitanje ravnopravnost sudske sa ostalim granama vlasti. Poznato je da bez ekononomske nezavisnosti nema ni stvarne slobode djelovanja, kako u sudstvu, tako i van njega", podsjetio je Vukčević.

On je naveo i da se mora prevrednovati sudijska norma i to po međunarodnim standardima.

Od naredne godine, najavio je on, startuje projekat mjerenja složenosti predmeta tako da će se njihovim razvrstavanjem utvrditi i mjeru opterećenosti sudija.

"Proces ustupanja dijela poslova, prvo notarima, pa sudskim izvršiteljima uticaće i na promjene u sadržaju rada i opterećenosti sudija. Moramo promijeniti i procesne zakone, povećati efikasnost, kako se suđenje ne bi pretvaralo u sudaniju. Međutim, to možemo učiniti do mjere da se ne ugrozi pristup pravdi kao jedno od važnih prava građana", kazao je Vukčević.

On je rekao da opredijeljeni novac iz budžeta za sudstvo nije dovoljan, i da je na to upozorio na sjednici nadležnog skupštinskog odbora.

"Ipak, to nije rezultiralo izglasavanjem amandmana kojima bi se ta sredstva povećala. Dakle, budžet je u zoni održavanja postojeće materijalne osnove, a to će biti limit i za reforme i za ispunjavanje obaveze iz akcionih planova", naveo je Vukčević.

"Proces ustupanja dijela poslova, prvo notarima, pa sudskim izvršiteljima uticaće i na promjene u sadržaju rada i opterećenosti sudija. Moramo promijeniti i procesne zakone, povećati efikasnost, kako se suđenje ne bi pretvaralo u sudaniju. Međutim, to možemo učiniti do mjere da se ne ugrozi pristup pravdi kao jedno od važnih prava građana"

On je kazao da sudstvo dijeli sudbinu ostalih budžetskih korisnika i privrednih i finansijskih kretanja u zemlji, podsjećajući da je u međunarodnim dokumentima koji uređuju položaj sudstva zapisano da se ekonomski problemi ne smiju odražavati na materijalni položaj sudstva, "ma koliko to nekome izgledalo kao stvaranje povlašćenog položaja za sudsku vlast".

Vukčević je ponovio da nije zadovoljan rješenjima u Zakonu o Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija, navodeći da su primjedbe Sudskog savjeta ispoštovane u maloj mjeri.

On smatra da će novi model izbora sudija dovesti do komplikovanog sistema, na šta je ukazala i Venecijanska komisija.

"Zakonska rješenja su predložena u dobroj namjeri, ali i velikoj žurbi i imam utisak da ona više otvaraju probleme nego što ih rješavaju. Međutim, predlagač ima prostor da u skupštinskoj proceduri poboljša tekst i to mora učiniti u znatnoj mjeri"

"Imam ozbiljnu rezervu da će to za rezultat imati izbor najkvalitetnijih kandidata za sudije. Jer, takozvani izbor na državnom nivou načelno djeluje dobro, ali kada ga uparite sa crnogorskom realnošću i svim razlikama na nivou Crne Gore (kadrovskim, ekonomskim, demografskim) to će dovesti do demotivacije najboljih mladih stručnih saradnika da obuku sudijsku togu", ocijenio je Vukčević.

On je kazao da taj zakon ne utvrđjuje prava i dužnosti sudija, iako bi se, kako je dodao, to iz naslova zaključilo.

"Zakonska rješenja su predložena u dobroj namjeri, ali i velikoj žurbi i imam utisak da ona više otvaraju probleme nego što ih rješavaju. Međutim, predlagač ima prostor da u skupštinskoj proceduri poboljša tekst i to mora učiniti u znatnoj mjeri", rekao je Vukčević.

U protivnom, kazao je, ulazi se u zonu neizvjesnog ishoda tog dijela sudske reforme.

"Ukoliko predložena rješenja ostanu skeptik sam da će to dovesti do izbora najboljih. Iz tog razloga i odgovornosti prema funkciji spreman sam da pred javnošću, u skupštinskim radnim tijelima i stručnim institucijama, iznesem argumente u prilog mog stava", naveo je Vukčević.

( Mina )