Badnji dan

Vjernici koji Božić slave po julijanskom kalendaru danas će obilježiti Badnji dan.

Božić, dan kada se vjeruje da je rođen Isus, 7. januara obilježavaju pravoslavne crkve koje se drže starog, julijanskog kalendara.

Zajedno sa Uskrsom i Duhovima (Sveta trojica), Božić spada u tri najveća hrišćanska praznika.

Božićno slavlje u crkvama počeće danas na Badnji dan, i trajaće naredna tri dana. Dan poslije Božića je spomen Sabora Bogorodice a zatim sveti arhiđakon Stefan, koji je nekim porodicama i krsna slava.

Prema Bibliji, Isus Hrist je Sin Božji, kojeg je rodila djevica Marija, bezgrešnim začećem putem Svetog duha, u gradu Vitlejemu. Budući da se u Novom zavjetu ne navodi kada se tačno rodio Isus, prvi hrišćani nisu slavili Božić, nego samo Uskrs. U prvo vrijeme postojanja hrišćanske crkve, Božić i Bogojavljenje su proslavljani u isti dan, a praznik je nazivan Epifanija. Božić je počeo da se slavi u Rimu 354. godine, prema mnogim izvorima, na dan kada se prethodno slavilo rođenje rimskog božanstva sunca, Sol Invictus.

Simboli Božića kod pravoslavaca su badnjak i česnica. Božić je porodični praznik i obilježava se u kući i u crkvama. Na Badnji dan se na kućnom ognjištu pali hrastovo drvo - badnjak, koji predstavlja simbol svjetlosti i toplote koja treba da grije i zbližava ukućane. Pod kuće se po tradiciji posipao slamom da bi se dočarao skromni ambijent staje u Vitlejemu u kojoj se, po Bibliji, rodio Hrist. Česnica, pogača u koju se stavlja novčić, mijesi se i lomi na Božić na onoliko djelova koliko ima ukućana. U česnicu se stavlja novčić od srebra ili zlata koji simbolizuje dar novorođenom Hristu, a vjeruje se da sreća čeka onog u čijem komadu bude novčić. U pravoslavnim crkvama će se služiti povečerja i paliće se badnjaci. Božiću u pravoslavlju prethodi četrdesetodnevni post. Ljudi se na Božić pozdravljaju sa "Hristos se rodi", a odgovor je "Vaistinu se rodi".

( Beta )