Ružić o stanju u novinarstvu: Ekonomski zavstan čovjek ne može biti slobodan

Stanje na medijskoj sceni u Crnoj Gori je veoma teško, jer su mediji usmjereni isključivo na preživljavanje, ocijenila je profesorica na studijskom programu za novinarstvo Fakulteta političkih nauka, Nataša Ružić, navodeći da novinari sve više zaboravljaju osnovne profesionalne standarde izvještavanja.

Ona je kazala da se, uslijed teške ekonomske situacije poslednjih godina mediji širom svijeta, pa i u Crnoj Gori, bore za opstanak na tržištu.

„Imajući u vidu ekonomsku krizu veliki je uspjeh uopšte ostati na tržištu. Svi smo upoznati koliko je novinara otpušteno ove godine i u kojim uslovima rade. Tako da možemo konstatovati da je stanje veoma teško jer su mediji usmjereni isključivo na preživljavanje“, rekla je Ružić agenciji MINA.

Kako je navela, mediji su oduvjek kršili etičke norme, a radiće to i u budućnosti.

Ružić je ocijenila da se stiče utisak da mediji u Crnoj Gori koriste priču o niskom stepenu medijskih sloboda da bi objavili sve i svašta. „Ukoliko ih prozovete ili opomenete, pozvaće se na priču o medijskim slobodama“.

„To je začarani krug iz koje nećemo izaći u dogledno vrijeme. Novinari sve više zaboravljaju osnovne profesionalne standarde izvještavanja: tačnost, istinitost, poštenje, uravnoteženost i nepristrasnost. Kao rezultat toga u novinama nailazimo na tekstove sa neprovjerenim informacijama, objavljuju se jednostrane priče, novinari iznose svoje stavove u informativnim žanrovima“, ocijenila je Ružić.

Prema njenim riječima, problem je u tome što ekonomski zavisan čovjek ne može biti slobodan.

Ružić je ocijenila da su novinari na neki način primorani da se poistovjećuju sa uređivačkom politikom medija u kojem rade“.

„Sanja Modrić odlično objašnjava savremene metode cenzure poput marginalizacije neposlušnih ili autoritativnog newsrooma koje se itekako koriste u redakcijama. Jedna od karakteristika kvalitetnog novinarstva je i etika. Etično novinarstvo umnogome zavisi od urednika i atmosfere u samoj medijskoj kući“, poručila je Ružić.

Ona je, kad je u pitanju dekriminalizacija klevete, rekla da su, sa jedne strane, kazne za klevetu bile previsoke i trebalo je dekriminalizovati.

„Ali, s druge strane, novinari ne bi trebalo da zloupotrijebe povjerenje koje su dobili. Nažalost, sve zemlje koje su dekriminalizovale klevetu su se pokajale u jednom trenutku“, navela je Ružić.

Ona smatra da se u uslovima podjeljenosti crnogorskog medijskog tržišta ne može govoriti o jedinstvenom samoregulatornom tijelu. „Uvijek pokušavamo preslikati tuđi model, ali zaboravljamo da moramo uzeti u obzir i specifičnosti tržišta“.

„Nažalost, novinari su svoje međusobne razmirice stavili na prvo mjesto, umjesto borbe za podizanje stepena profesionalnosti. Etika je izuzetno važna ukoliko pretendujete da budete ozbiljan medij i medij kojem se vjeruje. Kada pređete određene granice, gubite povjerenje kod publike koje ne možete povratiti“, rekla je Ružić.

Ona je saopštila da je u evropskim zemljama i Sjedinjenim Američkim Državama započeto obrazovanje novinara već krajem 19. vijeka i da je raduje što su se na crnogorskoj medijskoj sceni pojavili mladi, obrazovani ljudi.

„Mislim da im nije lako u redakcijama zbog kolega koje vole da im poruče da novinarstvo nije profesija, već zanat. Nedavno sam prisustvovala konferenciji na kojoj su se novinari sa dugogodišnjim iskustvom „hvalili“ da je znanje suvišno, što je po meni apsurdno“, rekla je Ružić.

Ona je poručila da pojedine informacije mogu biti suvišne, ali znanje nikada. „Imajući u vidu moć medija i odgovornost koju nosi sa sobom ova profesija, njom se svakako ne mogu baviti `univerzalne neznalice`“.

Ružić je saglasna sa stavom da mladost može predstavljati „mač sa dvije oštrice“, jer je lakše manipulisati mladim ljudima i početnicima koji su tek zakoračili u svijet novinarstva.

„Ali, ja sam optimista i vjerujem da će se naše kolege izboriti za svoje mjesto u redakcijama. Mislim da će se nešto promijeniti i u samim medijima u onom trenutku kada se angažuju visokoobrazovani stručnjaci, a ne rođaci koji po automatizmu postaju talenti/eksperti za novinarstvo“, rekla je ona.

Ružić smatra da istraživačkog novinarstva u Crnoj Gori nema i da za se takvu situaciju ne mogu kriviti novinari. „Novinar koji bi poželio da se bavi istraživačkim novinarstvom nema podršku od samog medija. Nemoguće je raditi u informativi, pokrivati dva do tri događaja dnevno i baviti se još i istraživačkim novinarstvom“.

„Poznati istraživački novinar, dobitnik brojnih međunarodnih priznanja Paul Radu savjetuje istraživačkim novinarima da rade istovremeno na nekoliko priča, jer makar jednu od njih će moći objaviti uz nesporne dokaze koje prikupe“, kazala je ona.

Međutim, dodala je, nijedan novinar nema takvu poziciju u redakciji da se bavi isključivo istraživačkim novinarstvom.

„Nemamo ni edukovanih novinara za takvu vrstu novinarstva. Mediji veoma rijetko šalju svoje novinare na specijalizacije ili dodatne edukacije. Jedan od ključnih problema su izvori. Zviždači nijesu zaštićeni i niko neće da priča o nekom skandalu ili spornom događaju koji ih može koštati radnog mjesta“, rekla je Ružić.

Ona je rekla da na Fakultetu političkih nauka studenti najprije stiču teorijska znanja koja potom mogu primijeniti u praksi.

„Praksa je obavezna i vezuje se za nastavni plan i program. Ipak, nijesu svi mediji spremni da nam izađu u susret. Do sada smo imali odličnu saradnju sa Pobjedom, Radiom Crne Gore. Nedavno smo započeli praksu i na TV Vijesti i TV Prva. Sa nekim medijima smo imali negativno iskustvo jer nisu održali svoja obećanja“, navela je Ružić.

Studenti su, kako je rekla, pored portala Tragom, imali svoju rubriku u okviru portala A1on, kao i rubriku Studenti o sebi u listu Prosvjetni rad.

„Osim prakse, zahvaljujući Memorandumu o saradnji sa OSCE već godinu i po imamo praktične radionice koje su do sada vodili Dragoljub Vuković i Marijana Buljan. Svoje praktično iskustvo kroz radionice sa studentima dijeli već dvije godine i Momčilo Stojanović“, saopštila je Ružić.

( Mina )