Čuvari više ne tuku robijaše

Robijaši u crnogorskim zatvorima od sada će, iza rešetaka moći da stiču diplome za stolare, limare, građevinske radnike. Na taj način, kad izađu iz ćelije moći će da konkurišu za određena radna mjesta i zasnuju radni odnos. Novina u 2015. biće i to što će u crnogorskim zatvorima, prvi put biti zaposleni psiholozi za zaposlene. To je u intervjuu “Vijestima” ispričao Miljan Perović direktor Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS).

Kakvi su uslovi u ZIKS-u u odnosu na stanje koje ste zatekli kada ste imenovani za direktora te ustanove?

Vlada je u kontinuitetu, godinama unazad, izdvajala značajna sredstva za poboljšanje uslova za smještaj pritvorenih i osuđenih lica i uslova za rad zaposlenih. Ukupno posmatrano, uradili smo puno toga na poboljšanju uslova za rad službenika i uslova za rad i život pritvoreni i osuđenih lica.

Šta je konkretno urađeno?

Prethodne dvije godine obilježila je adaptacija Istražnog zatvora, Zatvora za kratke kazne, “A” paviljona u KP domu, izgradnja maloljetničkog zatvora i Zatvora za žene. Osim toga, u svim zatvorima stvorili smo uslove za boravak lica sa invaliditetom, opremili ambulante u svim zatvorima, adaptirali zatvor u Bijelom Polju.

Na kakve ste probleme nailazili u ZIKS-u?

Kada sam došao u Zavod preko 65 odsto zaposlenih nije imalo riješen radno-pravni status. To je bio jedan od najvećih izazova u periodu koji je iza nas. Tokom 2013. i 2014. kroz dva javna i jedan interni oglas popravili smo situaciju i ona je danas više nego povoljna - preko 90 odsto zaposlenih riješilo je taj status, a početkom 2015. riješiće ga i preostali dio. Osim toga službenici nijesu imali adekvatnu uniformu, i taj problem je riješen. Nisu imali ni adekvatnu obuku, godinama unazad nisu imali obuku iz rukovanja oružjem, to smo, takođe, riješili.

Da li je neki od značajnih problema ostao neriješen?

U periodu koji je ispred nas poseban akcenat staviće se na resocijalizaciju osuđenih lica. Cilj ukupnog zatvorskog sistema je da osuđena lica kad izađu sa izdržavanja kazne budu korisni članovi zajednice. Imajući to u vidu zaposlili smo sociologe i psihologe, kako bi se kroz službu za realizaciju tretmana program rada sa osuđenicima realizovao u mnogo većoj mjeri nego sada, kako bismo učinili da se smanji stopa povratništva.

Kolika je sada stopa povratništva?

Nešto iznad 40 odsto.

Koji je vaš najveći uspjeh u ZIKS-u, a koje najveće razočaranje?

Mislim da je ne samo moj, nego svih nas zajedno, najveći uspjeh rješavanje radno-pravnog statusa zaposlenih. Srećan sam i ispunjen zbog toga. Nešto na što svi moramo biti ponosni je i to što smo stvorili bolje i humanije uslove za boravak zaposlenih, osuđenih i pritvorenih lica, bolje uslove za rad, ali i to što za ove dvije godine nismo imali slučajeve torture ili nečovječnog ponašanja.

Kako ste “objasnili” službenicima da ne treba da biju zatvorenike i pritvorenike?

Kroz unutrašnje mehanizme i obuke koje su rađene u ZIKS-u i van njih. Pored toga u kontinuitetu smo radili na obučavanju iz oblasti poštovanja ljudskih prava pritvorenih i osuđenih lica, a rezultat je upravo to.

Što ste mogli bolje uraditi?

Čovjek se ne zadovoljava trenutnim stanjem i rezultatima i ljudski je da se može bolje i više. To prvenstveno postavljam sebi kao imperativ, a onda i ljudima sa kojima radim.

Novi zakon o izvršenju krivičnih sankcija uskoro će biti u Skupštini, kakvo je vaše mišljenje o njemu?

Aktuelni Zakon je iz 1994. i u jednom dijelu je bio prevaziđen. Novi zakon će, vjerujem bolje nego do sada, normirati određene stvari i riješiti neke nedoumice.

Da li će, s obzirom na specifičnost posla, i za službenike Zavoda biti omogućena psihološka pomoć?

Kroz donošenje novog akta o sistematizaciji uvidjeli smo da to pitanje nije bilo dobro riješeno. Novim aktom smo pozicionirali radno mjesto psihologa za pomoć zaposlenima. Očekujem da odmah, početkom godine i naši zaposleni dobiju pomoć i podršku u tom dijelu.

Ima li planova za osuđena lica?

Sa Centrom za stručno obrazovanje krećemo u obrazovanje zatvorske populacije. Oni koji prođu obuku dobijaće sertifikate sa kojima će moći da apliciraju na tržištu rada. Posvetićemo pažnju da se kroz radno angažovanje i tretman resocijalizacije pripreme za otpust.

I dalje se unose telefoni...

Da li ste uspjeli da suzbijete unošenje mobilnih telefona i nedozvoljenih predmeta u ZIKS?

Mislim da je neodgovorno govoriti da toga u zatvoru nema. Toga u zatvoru ima. To kažem zato što kroz naše kontrole i planske aktivnosti pronalazimo takve stvari. Sve to se procesuira Upravi policije, a prema osuđenim i pritvorenim licima preduzimaju se disciplinske mjere. Imali smo i slučajeve da je jedan dio naših službenika zatečen da unosi mobilne telefone i drogu. Ti službenici su prijavljeni policiji i udaljeni iz službe.

Kako komentarišete te slučajeve?

Nezamislivo je, neprihvatljivo i za svaku osudu da službenik koji je zadužen da sprovodi zakon i poštuje ga, da sprovodi red u zatvoru i vaspitava osuđena lica, ali i da svojim primjerom utiče da se smanji stopa povratništva, dođe u situaciju da se bavi nezakonitim stvarima.

Sačekaće odluku za advokaticu

Kako komentarišete incident u Osnovnom sudu, kada je advokatica Snežana Mićanović, navodno, pritvoreniku Igoru-Bucku Raduloviću ubacila mobilni telefon u džep, nakon čega je ZIKS podnio pritužbu i krivičnu prijavu protiv nje?

Incident, koji se desio u podgoričkom Osnovnom sudu, po prijavi službenika sprovodničke službe i izjavama naših službenika, dostavljen je Upravi policije i Advokatskoj komori na dalje postupanje.

To je sada u nadležnosti državnih organa. Kada oni izađu sa svojim stavom i mišljenjem onda ću to i komentarisati. Do tada ne bih pričao o tom slučaju.

Kadrovske licitacije: ZIKS, Uprava policije, ANB...

Javnost mjesecima spekuliše da odlazite iz ZIKS-a i da ćete biti direktor Uprave policije ili ANB-a, koliko ima istine u tome?

Potpuno sam posvećen poslu koji sada radim. Niti vodim kadrovsku politiku, niti mi pada na pamet da je vodim. U dijelu Zakona o ANB-u to je izvorna nadležnost Vlade i oko toga ne bih više pričao.

( Jelena Jovanović )